Hirurzi, predvođeni ljekarom Vilijamom de Vrisom, na klinici Univerziteta Jute, u američkom gradu Solt Lejk Sitiju, ugradili su na današnji dan 1982. godine prvo vještačko srce u svijetu od poliuretana.
Pacijent, penzionisani zubar Barni Klark, živio je s tim srcem 112 dana. Srčani implantat "jarvik sedam" djelo je američkog ljekara Roberta K. Jarvika.
U sedamdesetim godinama dvadesetog vijeka razvoj sintetičkih materijala zabilježio je veliki napredak povlačeći za sobom i nova medicinska otkrića.
Uređaj je napravljen od aluminijuma i plastike, a trebao je da zamijeni komore srca. Zadatak mu je bio, kao i pravom srcu, da pumpa krv i tako tijelo snabdije kiseonikom.
Dvije gumene dijafragme, zamišljene da oponašaju otkucaje, odnosno nadimanje i sažimanje, pokretao je spoljašnji kompresor spojen cijevima.
Vještačko srce nije trajno rješenje, već se ugrađuje pored ili umjesto bolesnog srca kako bi pacijent dočekao transplantaciju.
