Čovjek nije najviše ugrožen bolestima, već gojaznošću, neuhranjenošću i klimatskim promjenama, pokazuje najnovija naučna studija.
Naučni istraživači upozoravaju da čovječanstvu ponestaje vremena.
Prema sadašnjim proračunima, do 2050. godine ukupna potražnja za hranom i hranom za životinje biće povećana za 50, odnosno 70 odsto, uz dalje alarmantne posljedice, poput izumiranja vrsta, krčenja šuma i ubrzavanja klimatskih promjena.
U istraživanju koje je objavio naučni list "Lanset" naučnici navode da gojaznost, neuhranjenost i klimatske promjene čine globalni sindrom, odnosno da su najveća prijetnja ljudskom zdravlju, te izazov za čovječanstvo.
I gojaznost i neuhranjenost su poljedica nezdravih i nepravednih sistema, koji su fokusirani samo na ekonomsku dobit i rast, dok se ignorišu negativne posljedice po zdravlje, navode istraživači.
Klimatske promjene su takođe posljedica ekonomske zarade i moći, a na štetu životne sredine.
Naučnici su shvatili da nijedna zemlja nije uspjela da smanji poražavajuće brojke kada je riječ o gojaznosti.
Kao jednog od krivaca oni navode prehrambenu industriju, kojoj je samo profit važan.
Iz oblasti prehrambene industrije odmah su reagovali na naučne navode, odbacujući bilo kakvu odgovornost.
Oni smatraju da "samo osobe sa najekstremnijim stavovima" mogu vjerovati da bi sankcionisanje ove industrije pomoglo u poboljšanju prehrane.
Posebno su se prozvanim osjetile Britanska federacija za hranu i piće i Međunarodno vijeće udruženja napitaka iz Vašingtona, te "Koka-Kola".
Naučnici odgovaraju da ne pokušavaju da izostave prehrambenu industriju iz života, ali smatraju da "treba da postoji na drugačiji način".
