Budući očevi koji puše mogu povećati rizik za nastanak kongenitalnih srčanih defekata kod svog potomstva, stoji u novoj studiji objavljenoj u stručnom listu European Journal of Preventive Cardiology.
Za buduće majke, aktivno i pasivno pušenje također utiču na zdravlje potomaka.
"Budući očevi bi trebali prestati pušiti. Isto tako, dim od cigareta budućih očeva koji su aktivni pušači dopire do trudnica, čije udisanje je, prema nekim procjenama stručnjaka, čak i štetnije za nerođenu djecu nego aktivno pušenje trudnica koje su već navikle na duvanski dim", rekao je autor studije dr. Jiabi Qin.
Kongenitalni srčani defekti su vodeći uzrok mrtvorođenosti i pogađaju osam od 1.000 beba širom svijeta. Ukoliko se dijete živo rodi, ipak su negativni efekti ovog stanja i dalje uočljivi. No, prognoza i kvalitet života nastavit će da se poboljšavaju inovativnim operacijama i drugim terapijskim metodama.
"Pušenje je teratogeno, što znači da može izazvati razvojne malformacije. Povezanost između pušenja potencijalnih roditelja i rizika od urođenih srčanih mana kod potomaka privlači sve veću pažnju kod sve većeg broja pušača u reproduktivnoj dobi" rekao je dr. Qin.
Ovo je bila prva analiza koja je ispitivala odnose između pušenja očeva i pasivnog pušenja majki te rizika od urođenih srčanih defekata kod potomstva. Prethodne analize su se fokusirale isključivo na žene koji su aktivni pušači, prenosi Medical Xpress.
"Zapravo, aktivno pušenje budućih očeva i izloženost duvanskom dimu kod trudnica koje nisu pušači češće dovodi do malformacija kod djece nego kod onih trudnica koje su aktivni pušači", dodao je dr. Qin.
Naime, istraživači su uzeli u razmatranje najbolje raspoložive dokaze prikupljene do juna 2018. godine. To uključuje 125 studija koje su obuhvatile 137.574 beba s urođenim srčanim manama i 8,8 miliona potencijalnih roditelja. Naučnici su otkrili da je udisanje duvanskog dima direktno povezano s rizikom od nastanka kongenitalnih srčanih mana s povećanjem od 74 posto kod muškaraca koji su aktivni pušači, s čak 124 posto povećanja kod pasivnog pušenja žena te 25 posto za žene koje su aktivni pušači.
Ovo je ujedno bio i prvi pregled koji je ispitivao pušenje u različitim fazama trudnoće i rizik od urođenih srčanih mana. Izloženost žena sekundarnom dimu bila je rizična za njihovo potomstvo u svim fazama trudnoće, pa čak i prije trudnoće. Žene koje su pušile tokom trudnoće imale su povećanu vjerovatnoću da će roditi dijete s kongenitalnim srčanim manama, ali pušenje prije trudnoće nije uticalo na rizik.
"Žene bi trebale prestati pušiti prije nego što pokušaju da zatrudne. Isto tako je važno ostati daleko od ljudi koji puše. Također, ljekari u primarnoj zdravstvenoj zaštiti moraju učiniti više kako bi edukovali potencijalne roditelje o mogućim opasnostima od pušenja za njihovo nerođeno dijete", dodao je dr. Qin.
