Oni predviđaju da će ta pandemija biti soj različitih spojeva, oslonjenih na ptičiji grip, da će biti prenošena sa čovjeka na čovjeka, te da će se svijetom širiti brzo posredstvom avio-saobraćaja. 

Sto godina nakon izbijanja španskog gripa /španske groznice/, naučnici procjenjuju da su naučene lekcije iz najsmrtonosnije pandemije u istoriji, ali da svijet još nije spreman za novog "globalnog ubicu". 

Oni posebno upozoravaju da bi sve veća otpornost na antibiotike i sve jače klimatske promjene mogle da zakomplikuju neku buduću pandemiju. 

Globalna populacija je sve starija, mnogi imaju hronične bolesti, uključujući gojaznost i dijabetes, napominju naučnici sa Instituta za infekcije i imunitet Univerziteta u Melburnu. 

Oni su analizirali podatke o španskom gripu, koji je 1918. godine harao svijetom, ali i kasnije pandemije - azijsku 1957, hongkonšku 1968. i svinjsku 2009. godine. 

Španski grip je, najvjerovatnije, buknuo među američkim vojnicima. Ubio je veliki broj vojnika i mladih. 

Iste godine, svijet se borio sa ekonomskim posljedicama Prvog svjetskog rata i virus je, zbog neuhranjenosti populacije, bio više smrtonosan. 

Potencijalna nova pandemija danas bi se širila u razvijenim zemljama, među populacijom koja se teško nosi sa prekobrojnim kilogramima i rekordnim stopama dijabetesa. 

"Iz `svinjske` pandemije, iz 2009. godine, znamo da će ljudi sa određenim bolestima, poput gojaznosti i dijabetesa, biti hospitalizovani ili umrijeti od posljedica gripa", navode naučnici. 

U slučaju nove pandemije gripa svijet bi bio suočen sa "dvostrukim teretom" zbog neuhranjenosti populacije u siromašnim zemljama i gojaznosti u bogatim. 

Globalno zagrijavanje uticalo bi na druge načine u slučaju pandemije. 

Klimatske promjene mogu da uzrokuju promjenu migracionih puteva ptica i tako prenesu pandemijske viruse na nove lokacije, te potencijalno na više ptičijih vrsta. 

Sa španskim gripom bolje su se nosili stariji ljudi, jer su uspjeli da steknu imunitet ranijim infekcijama. 

Većina umrlih 1918. godine, otprilike 50 miliona, podlegla je zbog sekundarnih bakterijskih infekcija. 

Te probleme su kasnije sanirali antibiotici. Ali, danas su mnoge bakterije postale imune na lijekove.

Na taj način, raste rizik prema kojem će ljudi u idućoj pandemiji opet umirati zbog sekundarnih infekcija, upozoravaju naučnici. 

NJih posebno brine soj ptičijeg gripa H7N9, koji ubija oko 40 odsto zaraženih ljudi. Taj virus, za sada, ne može preći sa čovjeka na čovjeka, navode naučni portali. 

Iako je današnji svijet, sa više od sedam milijardi ljudi, megagradovima i putničkim avio-saobraćajem, drugačiji nego u doba španskog gripa, prije jednog vijeka, naučnici smatraju da je opasnost od pandemije i dalje velika.