Visoke temperature nepovoljno utiču na zdravlje, a sunčanica i toplotni udar posebna su opasnost. Nastaju usljed direktnog prekomjernog izlaganja suncu, pri čemu je posebno ugrožen potiljak. Toplotni udar, iako je po simptomima veoma sličan sunčanici, ne mora biti posljedica neposrednog izlaganja sunčevoj toploti, može nastati nakon izloženosti pretoplom vazduhu.
Nastaje naglo
Sunčanica počinje jakom glavoboljom i porastom tjelesne temperature, zbog uticaja sunca. Tijelo pokušava rashladiti mozak tako što šalje više hladne krvi u glavu, pri čemu dolazi do proširenja krvnih sudova u mozgu. Koža tijela postaje suha, uz stalno povećanje temperature.
Zbog jakog znojenja i gubitka minerala često se jave pospanost i vrtoglavica, iznenada padne mrak na oči, a tu su i zujanje ili kratkotrajan gubitak sluha. Kod starijih osoba tu je i gbitak svijesti.
Ako osoba ima simptome sunčanice, neophodno ju je odmah skloniti sa sunca u zatamnjenu, klimatiziranu prostoriju i staviti je u ležeći položaj. Neophodo je politi rashladiti je vodom ili hladnim oblogama i dati joj dosta vode s malo soli. Ako s eprimijeti da je osoba konfuzna ili ako izbubi svijest, odmah treba zvati Hitnu pomoć.
Toplotni udar nastaje naglo i bez najave, kada se tijelo u kratkom periodu previše zagrije. Najjasniji znaci i simptomi su temperatura viša od 41 stepen i opšta slabost, topla i suha koža bez znojenja, ubrzan puls i disanje, pad krvnog pritiska i poremećaj rada srca.
Brza reakcija
Toplotni udar obično se javlja kada je vlažnost vazduha visoka, tokom letnjih vrućina.
Prije njegovog nastanka mogu se javiti i malaksalost, grčevi, vrtoglavica, žeđ. Toplotni udar može biti i fatalan. Smrt može nastupiti naglo ili pacijent umire od akutnih komplikacija, kao što je prestanak rada bubrega.
Zato treba brzo reagirati, skloniti osobu u hladan prostor, ukloniti sa njega odeću i staviti ga pod hladan tuš. Ako je pri svijesti i ne povraća, treba mu dati da popije hladan napitak.
Kako se zaštititi
Toplotni udar i sunčanicu možete spriječiti odgovarajućom odjećom. Glavu zaštitite kapom ili šeširom sa širokim obodom, a tijelo laganom odjećom od prirodnih materijala. Obavezno pijte što više tečnosti, unosite vitamine i minerale, povremeno provjetravajte prostorija.
Vani ne idite bez flašice vode, a vrat i zglobove povremeno hladite vodom, vlažnim peškirom ili maramicom. Izbjegavajte boravak na suncu od 10 do 17 sati. Izbjegavajte naporan fizički rad, a ako nešto morate obaviti, to uradite rano ujutro. Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi, što češće.
Simptomi
Simptomi sunčanice su: suva koža, suva usta, povišena tjelesna temperatura, glavobolja, vrtoglavica, crvenilo u licu, mučnina, povraćanje, dezorijentiranost, halucinacije, ubrzano i plitko disanje, tjelesna slabost, osjetljivost na svjetlost. Djeca su više podložna sunčanici od odraslih i ona trpe teže simptome.
Kada se javi iscrpljenost
Toplotna iscrpljenost nastaje usljed fizičke aktivnosti na visokoj vanjskoj temperaturi. Često se dešava rekreativcima zbog nedostatka kondicije, dehidracije ili gojaznosti.
Za razliku od toplotnog udara, kod toplotne iscrpljenosti pacijenti se znoje i tjelesna temperatura im je nešto niža.
Simptomi su glavobolja, drhtavica, hiperventilacija, mučnina, povraćanje, grčevi u mišićima, nepovezan govor. Javljaju se i tahikardija i hipotenzija, ponekad dođe do gubitka svijesti.
Terapija: sniziti temperaturu hladnim oblozima, masirati ruke i noge kako bi se poboljšala cirkulacija, a potom zatražiti pomoć ljekara.
