Cijela Evropa, osim Islanda, Rusije i Bjelorusije promijenila je računanje vremena sa zimskog na ljetno. Dani su se se produžili, odnosno sunce kasnije izlazi i kasnije zalazi. 

Godinama se već raspravlja o ukidanju ove procedure jer loše utiče na zdravlje ljudi – poremeti se lučenje melatonina tokom noći, a samim tim i bioritam čovjeka.

Povećava se rizik od srčanog i moždanog udara, a starije osobe koje boluju od karcinoma mogu razviti veći rizik od kardiovaskularnih oboljenja tih dana.

Uz sve to, promjena sata utiče na pritisak i mentalno zdravlje, pa su tako neka istraživanja pokazala da se prvi ponedjeljak nakon pomicanja sata povećavaju šanse od srčanog udara za 25 posto. 

Javlja se hronični umor, smanjena produktivnost i smanjena koncentracija, a to je dokazalo i istraživanje u Americi koje je pokazalo da je u samo šest dana nakon pomicanja sata broj saobraćajnih nesreća porastao s 5,4 na 7,5 posto.

Odluka o ukidanju pomjeranja sata još uvijek je samo u fazi prijedloga, tako da ćemo do daljnjeg imati računanje zimskog i ljetnog vremena.