Ali samo zato što su tako efikasni ne znači da su namijenjeni da liječe svaki kašalj, bol i šmrcanje.

Dakle, kada zapravo treba da uzmete antibiotik? I da li zaista morate da završite cijelu kuru?

Kako tačno funkcionišu antibiotici?

Antibiotici deluju tako što direktno ubijaju bakterije ili sprečavaju njihov rast i širenje.

- Jer ako ne može da raste, umrijeće - kaže Hai Tran, klinički farmaceut i pomoćnik direktora farmacije u Cedars-Sinai, za Yahoo Life.

Ali ne bore se svi antibiotici protiv bakterija na isti način.

- Različiti antibiotici to postižu kroz različite mehanizme. Neki antibiotici su aktivni protiv određenih bakterija, dok drugi mogu da djeluju protiv različitih vrsta bakterija - ističe Džesika Smit, klinički farmaceut Medicinskog centra Veksner Univerziteta u Ohaju.

I naravno, vaš imuni sistem takođe igra ulogu. Kako kaže Smitova, antibiotici, zajedno sa imunološkim sistemom tijela, pomažu da se eliminišu infekcije izazvane bakterijama.

Kada ne bi trebalo da uzimate antibiotik?

-  Antibiotici djeluju samo protiv bakterijskih infekcija. Ne djeluje protiv virusa ili gljivica - pojašnjava Tran: - Zabuna uvijek nastaje oko zime zbog gripa, a grip izaziva virus.

Smitova se slaže, objašnjavajući da, pošto su antibiotici prilagođeni da deluju protiv bakterija, oni pomažu samo kod infekcija izazvanih bakterijama.

- Mnoge infekcije - na primjer, prehlada, COVID-19, grip - uzrokovane su virusima, tako da uzimanje antibiotika neće pomoći. Antivirusni lijekovi – koji djeluju protiv virusa – mogu se koristiti u određenim situacijama za liječenje ovih virusa, ali antibiotici – koji djeluju protiv bakterija – nisu od pomoći - ističe ona i dodaje da neke infekcije, poput sinusitisa, bronhitisa ili upale pluća, mogu izazvati ili virusi ili bakterije, a zdravstveni radnik je taj koji može da odredi da li su antibiotici potrebni u ovim situacijama.

Međutim, u nekim slučajevima virusna infekcija može da preraste u bakterijsku infekciju. Kada imate prehladu ili grip tokom dužeg vremenskog perioda, to može da počne da utiče na „dobre bakterije“ u vašem tijelu i da se pretvori u „super infekciju“.

- U tom trenutku, antibiotik bi mogao biti opravdan. Većinu kašlja i prehlade izazivaju virusi, tako da u tom trenutku ne želite da liječite pacijenta antibiotikom. Ali ako potraje nedjelju dana ili duže, a pacijent nastavi da ima temperaturu, tada počinjete da brinete o bakterijskoj infekciji. Dakle, zavisi od vremena. Zato vas ljekari pitaju koliko dugo imate simptome - objašnjava Tran.

Zašto je važno da ne koristite antibiotike kada vam nisu potrebni?

Iako može biti primamljivo uzimati antibiotike čak i ako vam nisu nužno potrebni, stručnjaci kažu da je to loša ideja.

- Postoji nekoliko razloga zašto je važno ne koristite antibiotike pretjerano - ističe Smitova: - Prvo, prekomjerna upotreba antibiotika može da podstakne rezistenciju na antibiotike. Kada su bakterije izložene antibiotiku, veća je vjerovatnoća da će u budućnosti biti otporne na isti antibiotik - a ponekad i na druge antibiotike. U nekim slučajevima, ponovljeno izlaganje različitim antibioticima može dovesti do „super buba“, koje nemaju efikasne opcije liječenja.

Kao drugo nabraja da antibiotici često ubijaju „dobre“ bakterije koje žive u našim telima pored „loših“ bakterija koje izazivaju infekciju.

- Dobre bakterije koje žive u našim crijevima važne su za varenje i pomažu u zaštiti od infekcija izazvanih lošim bakterijama. Kada ih ubiju antibiotici, loše bakterije mogu da preuzmu i izazovu probleme poput infekcije Clostridioides difficile. Neki ljekari preporučuju uzimanje probiotika sa antibiotikom, što može pomoći kod određenih neželjenih efekata, kao što je dijareja - naglašava ona.

Konačno, antibiotici mogu da imaju neželjene efekte, od kojih neki mogu da budu veoma ozbiljni, kao što su mučnina, dijareja, osip, vrtoglavicu ili gljivične infekcije. Sa antibioticima iz porodice fluorokinolona, koja uključuje Cipro, rijetki, ali ozbiljni neželjeni efekti mogu da uključe oticanje zglobova, tendonitis ili rupturu tetiva. Iz ovih razloga, kaže Smitova, važno je „koristiti antibiotike samo kada je prisutna bakterijska infekcija i u najkraćem efektivnom trajanju“.

Da li uvijek treba da završite kompletan kurs antibiotika?

"Apsolutno", slažu se stručnjaci. Veoma je važno koristiti antibiotike prema uputstvima.

- Čak i ako počnete da se osjećate bolje, trebalo bi da završite kurs antibiotika koji vam je propisao zdravstveni radnik da biste bili sigurni da je infekcija u potpunosti liječena i da smanjite vjerovatnoću da će se ona vratiti - objašnjava Smitova: - Rani prekid uzimanja antibiotika ili prelazak na drugi antibiotik treba da se uradi samo po uputstvu ljekara.

Ne završiti čitav tok antibiotika je ozbiljnije nego što mislite.

- Recimo da ste prerano prestali jer ste se osjećali bolje, a osjećali ste se bolje jer je antibiotik ubio većinu bakterija u to vrijeme, ali neke bakterije nisu potpuno ubijene i ponovo će početi da rastu - pojašnjava Tran : - Ali to ne znači samo da bi se infekcija mogla vratiti, već to može da dovede i do rezistencije na antibiotike i da ove bakterije počnu da pronalaze načine da se bore protiv tog određenog antibiotika i da antibiotik više ne djeluje.

Zašto je loša ideja koristiti antibiotik člana porodice ili prijatelja?

Antibiotici nisu univerzalni lijekovi i treba ih uzimati samo onako kako ih je propisao zdravstveni radnik.

- Oni se biraju veoma pažljivo na osnovu pacijenta koji se liječi – na primjer, starosti, težine, funkcije bubrega – vrste infekcije koja se liječi i bakterija koje izazivaju infekciju - objašnjava stručnjak.

Ljekari koji propisuju zdravstvenu zaštitu i farmaceuti takođe provjeravaju da li je antibiotik propisan u tačnoj dozi i trajanju i "traže potencijalne probleme kao što su interakcije lijekova i alergije na lijekove“.

A ako ste bolesni i mislite da vam je potreban antibiotik, Smitova upozorava da je uvijek najbolje da vas procijeni zdravstveni radnik koji može da utvrdi da li je antibiotik opravdan, i ako jeste, koji će biti najbezbjedniji i najefikasniji za vas.

(Telegraf)