Potrošnja pojedinih antibiotika koji se izdaju u apotekama u protekloj godini je uvećana od pet do sedam puta u odnosu na prosječnu mjesečnu potrošnju u godini prije kovida.
Koliko je praksa upotrebe antibiotika “na svoju ruku” dugoročno opasna, odgovara u Pulsu Srbije Jelena Pavlović, specijalista farmacije, piše Kurir.
– Bakterijska rezistencija na antibiotike predstavlja glavni faktor koji može uništiti čovječanstvo. To može imati više negativnih posljedica. Bakterijska rezistencija je određena promjena odgovora same bakterije na primjenu lijeka, odnosno antibiotika. To može da dovede do infekcije ogromnih razmjera. Znamo da su antibiotici spasavaju živote ali samo ako je njihova upotreba kontrolisana. U Srbiji se ni jedan antibiotik ne smije izdati bez recepta, ali ljudi su generalno skloni tome da sami sebe liječe. Ono što moramo da znamo je da takva upotreba ne samo što može da izazove bakterijsku rezistenciju već može imati i nuspojave i neželjena dejstva poput dijareje, mučnine, osip, glavobolje itd. Pod najvećim rizikom smo kad na već propisanu terapiju pijemo antibiotike na svoju ruku- rekla je Jelena Pavlović.
Kada antibiotici daju najbolje rezultate liječenja?
– Antibiotik mora biti propisan od strane ljekara. Ljekar koji postupa po vodiču, mora da procjenu na osnovu informacija o vama koji antibiotik da vam da u pravoj dozi. Samo tada, kada su antibiotici pod kontrolom lejkara mogu da pokažu svoje pravo dejstvo- zaključila je specijalista farmacije.
Naglašavamo, povećana potrošnja antibiotika dovodi do povećane rezistencije i kasnije predstavlja opasnost i za banalne infekcije.
