Naučnici su dugo vremena proučavali pušače koji dugo žive i primijetili su da im je jedna stvar zajednička, a to su geni dugovječnosti.

Njima ti geni omogućuju da budu otporniji na štetne tvari iz cigareta, ali i uopšteno na ostala zagađenja oko nas.

Oni koji imaju takve gene imaju ujedno i 11 odsto manje šanse dobiti neku vrstu raka.

"Kod dugovječnih pušača smo otkrili niz genetskih markera, koji su isti kao i markeri kod ljudi koji dožive duboku starost, a nisu pušači. Ti geni funkcionišu tako da potiču brži oporavak stanica i potiču njihovu bolju otpornost na niz štetnih učinaka kojima su ljudi izloženi, uključujući i pušenje", rekla je naučnica Morgan Levine.

Osim toga, navela je da je ovo istraživanje važno i kako bi se otkrile neke tajne starenja.

Pušačima je pak ostalo ono drugo pitanje - kako saznati nose li gen dugovječnosti ili ne. Već postoje neke institucije koje nude takve usluge, ali Levine upozorava da ne mjere svi iste markere koje su koristili oni u svom istraživanju i postoji vjerojatnost da nećete dobiti sasvim točnu informaciju. Prema njenom mišljenju, postotak onih koji nose ovaj gen koji može 'zaustaviti' štetne posljedice od pušenja nije baš velik, piše Washington Post.

Moderna istorija zabilježila je na hiljade pušača koji su doživjeli duboku starost, poput Francuskinje Jeanne Calment, koja je preminula u 122. godini, a od 21. godine života svaki je dan pušila kutiju cigareta na dan.

To naravno ne znači da ne treba prestati s pušenjem, ali kako su naveli stručnjaci u istraživanju objavljenom u Journals of Gerontology, štetnost od pušenja uvelike zavisi o genetskom naslijeđu. U prosjeku,navode, pušači žive desetak godina kraće od nepušača, no kao i oko svakog medicinskog pitanja uvijek postoje izuzeci, navodi Express.hr.