Prema novoj studiji, takva ishrana/dijeta osigurava oko 30 odsto energetskih potreba čovjeka.

Riječ je o visokim unosima ugljenih hidrata iz nerafinisanih izvora te niskom, ali dovoljnom unosu bjelančevina iz uglavnom biljnih izvora.

U idealnom slučaju, svi dnevni obroci bili bi unutar vremenske zone od 11-12 sati, uz, dnevno, jedan period "posta".

Takođe, navode naučnici, petodnevni ciklus "posta", odnosno prehrane koja oponaša post, svaka tri do četiri mjeseca može pomoći u smanjenju insulinske krize, krvnog pritiska i drugih faktora rizika za osobe sa povećanom mogućnošću obolijevanja.

Naučnici su proučavali brojnu naučnu literaturu - stotine studija u kojima su istraživane teme o prehrani, bolestima i dugovječnosti ljudi, ali i laboratorijskih životinja.

Oni su sproveli i vlastitu studiju o hranjivim materijama i starenju. Njihova analiza uključivala je i popularne dijete poput ketogene dijete, restrikcije ukupnog broja kalorija, mediteranske dijete te vegetarijanske i veganske dijete.

Studija obuhvata i pregled različitih oblika posta i ispitivanje podataka o životnom vijeku iz epidemioloških studija.

Tu su sabrana i istraživanja povezana sa specifičnim prehrambenim faktorima koji utiču na genetske faktore koji regulišu dugovječnost, a dijele ih životinje i ljudi.

Prehrana koja se, prema ovom istraživanju, povezuje s dugovječnošću, trebala bi se sastojati od puno mahunarki, cjelovitih žitarica, povrća i ribe, dobre količine orašastih plodova i maslinovog ulja.

Takođe, preporučuje se i malo tamne čokolade i vrlo malo bijelog mesa, a savjetuje se izbjegavanje crvenog i prerađenog mesa i rafiniranih žitarica te niski nivoi šećera.

Istraživanje je objavljeno u naučnom časopisu "Sel".