Zbog stalnog umora, pospanosti, tromosti mnogi ne uživaju u proljeću, jer teško podnose česte promjene vremena i otopljenje.
Prema riječima profesora dr Petra Otaševića, kardiologa, upravnika Klinike za kardiologiju Instituta "Dedinje", zdravima je potrebno oko 15 dana da se prilagode na promjenljivo vrijeme, a gojaznima i pušačima mnogo duže. Proljećno otopljenje, s druge strane, prija oboljelima od angine pektoris, i osobama sa hipertenzijom, jer ređe imaju tegobe.
"Toplije vrijeme uzrokuje širenje krvnih sudova, tako da je krvni pritisak lakše regulisati i oni koji pate od hipertenzije mogu da zahtjevaju promjenu terapije koju su uzimali tokom hladnijeg perioda. Slično reaguju i pacijenti sa anginom pektoris kod kojih širenje krvnih sudova olakšava tegoba. Međutim, kod zdravih ljudi ovo širenje krvnih sudova najčešće uzrokuje pad krvnog prtiska zbog čega se osećaju umorno i malaksalo - kaže profesor Otašević
Vrijeme prilagođavanja na nove klimatske uslove zavisi i od fizičke kondicije, starosti i tjelesne težine. Gojazni ljudi lošije tolerišu otopljenje i potrebno im je više vremena za aklimatizaciju.
"Stručni vodiči osim dijetalne ishrane preporučuju najmanje 150 minuta umjerene fizičke aktivnosti nedeljno. Pod umjerenom fizičkom aktivnošću podrazumeva se ubrzano hodanje ili vožnja bicikla. Pri tome, rekreaciju bi trebalo dozirati tako da traje najmanje 10 minuta, ali ne duže od 30 minuta. Proljeće je pravo vrijeme da se izađe u prirodu i poveća fizička aktivnost, a ona je osnovni uslov da organizam što bolje odreaguje na promenu godišnjih doba", kaže sagovornik.
Kada je o pušačima riječ, profesor Otašević kaže da su kod njih simptomi proljećnog umora izraženiji, iz razloga što duvanski dim oštećuje zidove krvnih sudova čime se smanjuje mogućnost organizma da sam reguliše njihovu širinu.
"Osim prisustva toksina u krvi usljed pušenja, znatne varijacije u dnevnoj temperaturi mogu da dovedu i do povećanja koncentracije hormona stresa u krvi. Ovi hormoni u kombinaciji sa toksinima mogu da uzrokuju grčenje krvnih sudova srca, ubrzani srčani rad, povećanje krvnog prtiska i pucanje aterosklerotskih plakova u krvnim sudovima, a česta posledica je srčani ili moždani udar", kaže naš sagovornik.
Iako je teško da se ublaži dejstvo promjena klime na organizam, trebalo bi povesti računa o odgovarajućem odevanju jer su jutra hladnija, a temperatura raste tokom dana, tako da je potrebno izbeći pretopljavanje.
"Veoma je bitno i da se pije dovoljno tečnosti, da bi se izbjegla dehidratacija. Važno je i da se osluškuje tijelo, odnosno da se izbjegava veći napor ukoliko se osjeća malaksalost ili iscrpljenost", kaže profesor Otašević.
