Suv kašalj, bol u grlu, povišena temperatura, malaksalost, gubitak čula mirisa i ukusa, kratak dah, vodenaste stolice, sve su to simptomi virusa korone.

Međutim, u ovim mjesecima prisutne su i druge respiratorne infekcije, ali i alergije, koje mogu stvoriti zabunu. Ljekari savjetuju da bi bilo dobro da budete oprezni, pratite simptome, ali da ne paničite, jer ne mora da znači da imate koronu ako kijate i kašljete ili vas boli grlo.

Infektolog prof. dr Žarko Ranković objašnjava za Blic da je u ovom trenutku teško reći i sa preciznošću tvrditi bilo šta, ali da osim korone imamo i sincicijalni virus, mikoplazmu koja prouzrokuje infekcije gornjih respiratornih puteva, takođe mogu biti aktivne i prehlade, ali i alergije.

"U prostorijama, u automobilima uključuju se klima-uređaji, a onda se prave velike razlike u temperaturi, između spoljašnje sredine i unutrašnje, bilo da izlazite iz prostorije ili automobila. Grlo može da vas zaboli ako konzumirate hladne napitke, možete kašljati zbog alergije ili prehlade, pa zato nemojte paničiti da je korona u pitanju, ali nemojte ni zanemarivati simptome. To ne znači da se treba opuštati, u ovom trenutku toga nema, opreznost mora da bude podignuta na najviši nivo", objašnjava infektolog.

Iako je uveliko ljeto, alergije su uvijek prisutne, ono što alergiju razlikuje od korone je svakako to što nije praćena povišenom temperaturom. Veliki broj ljudi koji se testira svakodnevno pokazuje da mnogi možda imaju simptome korone, ali da su opet negativni, što svakako dokazuje da nije baš sve virus korona.

"Odlično je to što se testira veliki broj ljudi, to je izuzetno dobro da bi se identifikovali oni koji su kovid pozitivni, a bez simptoma su. Treba praviti razliku, ako suv kašalj traje tri dana, a praćen je temperaturom koja ne može da se obori, onda obavezno idite ljekaru. Za koronu simptomi su već poznati, a to je malaksalost, povišena temperatura, suv nadražujući kašalj, nedostatak daha, ali to je već ozbiljno stanje. Bol u grlu se javlja, kod nekih pacijenata postoji pojačana sekrecija iz nosa, kod drugih zatvoren nos, gubitak mirisa je takođe čest simptom. Kod nekih pacijenata mogu se javiti vodenaste stolice, nagon za povraćanjem, konfuzija, klinička simptomatologija može biti raznovrsna", kaže profesor Ranković.

Da li su djeca prenosioci?

Iako se u početku smatralo da su djeca prenosioci virusa, sada je takva teza stavljena pod znak pitanja, jer još nisu završene kliničke studije te se po ovom pitanju stručnjaci ne bi izjašnjavali.

"Smatram da je prerano da se donose ozbiljniji zaključci po tom pitanju, jer kažu da djeca nisu toliko ozbiljni prenosioci kao što se to mislilo. Ne bih se usudio da to komentarišem jer ima različitih mišljenja, zaista nisam siguran šta bi tu moglo da se kaže u ovom trenutku", kaže infektolog Ranković.

Kako još imamo brojne nedoumice kada je virus korona u pitanju, ono što je sigurno jeste da ćemo morati da naučimo da živimo sa njim, ali i da promijenimo ponašanje vodeći računa kako o sebi, tako i o drugima.

"Obavezno moramo da nosimo masku u zatvorenom prostoru, ona je obavezna kada ulazimo u javni saobraćaj, taksi, poštu, banku, apoteku, prodavnicu… Kada susretnemo nekoga moramo se ponašati onako kako nismo navikli, a to podrazumijeva da nema rukovanja. Trebalo bi odložiti slavlja, rođendane, krštenja, svadbe, makar do jeseni da se sačeka", objašnjava profesor Ranković.

Direktor Infektivne klinike u Beogradu Goran Stevanović poručio je građanima da vode računa o svom zdravstvenom stanju i da ukoliko ne mogu da smanje temperaturu dva ili tri dana zaredom, ako osjete tegobe sa disanjem ili jaku malaksalost, da se odmah jave kako bi se uradili dodatni pregledi i da bi bili upućeni na dalje liječenje.

"Sada su kliničke slike takve da zahtjevaju dugotrajniju terapiju i to su razlozi zašto su nam potrebni dodatni bolnički kapaciteti. Trudimo se da idemo bar jedan dan ispred epidemije i da niko od pacijenata ne ostane bez mjesta u bolnici. Sigurno ćemo to uspjeti u naredna dva, tri dana, a u narednom periodu zavisi od svih nas i poštovanja svih mjera", naglasio je direktor Infektivne klinike Kliničkog centra Srbije.

"U ovom talasu sada viđamo kliničke slike koje traže duže bolničko liječenje, to su ozbiljni bolesnici koji zahtevaju dvije i tri nedjelje liječenja, to je razlog zašto su nam neophodni dopunski bolnički kapaciteti", rekao je dr Stevanović.

On je upozorio građane da ne oklijevaju sa javljanjem ljekaru kada osjete simptome koji ukazuju na Covid-19.

"Apelujem na one koji se odmah jave kovid ambulantama i dobiju simptomatsku terapiju i uputstvo da se jave u slučaju pogoršanja zdravstvenog stanja, da to i urade, pa makar se i svaki drugi dan javljali. Tok bolesti je kod nekih bolesnika nepredvidiv i neophodno je javljanje", istakao je Stevanović i pozvao građane da kontakte svedu na najmanju moguću mjeru, i da odlože sva nepotrebna putovanja i proslave.

Imunolog dr Srđa Janković kaže da možda možemo da se nadamo da smo dosegli određeni plato krive novooboljelih. Na pitanje da li je virus mutirao i da li su sada njegovi simptomi i jačina drugačiji, Janković kaže da virus mutira stalno pri svakoj replikaciji i svakom umnožavanju, svaki put kada se kopira njegov RNK postoji vjerovatnoća mutacija.

"Međutim, samo mali, veoma mali dio svih mutacija dovodi do promjene osobina virusa, a od njih samo mali dio dovodi do trajne evolucije virusa", rekao je Janković.

"Postoje prve naznake da neke varijante virusa imaju drugačije osobine, to još nije nepobitno dokazano, ali jeste očekivano. Virus se već podijelio u nekoliko podtipova i sada naučnici istražuju da li neki od tih podtipova jesu opasniji i ne bi nimalo iznenadilo da budu", dodao je Janković.

Virus ne ostaje dugo u vazduhu jer je težak

Ovih dana često se postavlja pitanje da li virus lebdi u vazduhu, a kako epidemiolog dr Nikola Milenković objašnjava, virus se ne zadržava dugo u vazduhu jer je težak.

"Virus sam po sebi je težak i on nije aerogen toliko i zato brzo pada, zbog čega se i čiste površine. Virus ne može da lebdi dugo i već ako nije dospio do druge osobe, on pada na razmaku od dva metra", objašnjava epidemiolog dr Nikola Milenković.

"Očekujem smirivanje situacije ako građani shvate da su maske najvažnija stvar. Za nedjelju-dvije mogu da se vide efekti. U slučaju da se to ne desi, ako dođe do kolapsa zdravstvenog sistema, nema druge mjere osim karantina. Zamjena za zaključavanje je nošenje maski", upozorio je juče epidemiolog dr Predrag Kon.

On je pozvao epidemiologe da opreznije daju izjave o korona virusu.

"Priča se da će sve ovo proći, što ja želim, ali… Dolazak jeseni je nešto što je vrlo blizu i za to moramo da se pripremimo".