Proljeće je period koji se smatra za jedan od najljepših u godini, ipak za određen broj ljudi ovakvo vrijeme predstavlja pravu muku s obzirom da se bore sa alergijama.
Razgovarali smo sa specijalistom, pulmologom dr Radom Koricom o tome šta izaziva alergije, koje vrste postoje, kako se boriti sa njima i kada se one počnu javljati.
Prema njegovim tvrdnjama, alergije su stanje sa kojim se građani nauče živjeti, može se držati pod kontrolom, ali ne i u potpunosi izlijčiti.
„Postoje dvije vrste alergija, udahute, odnosno oni alergeni koje unesemo vazduhom i nutritivne alergije koje unosimo hranom. Tu su i kontakti u smislu kada koža reaguje na određene supstance. Treba napomenuti da alergija nije nasljedna bolest već se ona invidualno javlja, te svaki pojedinac drugačije reaguje“, rekao je Korica.
Navodi da se kod nas najčešće javljaju udahnute alergije, a to su najčešće alergije na prašinu i kućne grinje, alergenti polena, alergije na razne trave, drveće, cvijeće i kore drveta u sklopu kojih se nalazi ogromna paleta alergena.
Osim toga, tu su alergije na žitarice, dlaku mačke ili psa, na druge životinje.
Prvi simptomi alergija i kako ih ublažiti
Dr Korica kaže da postoje lakši i teži oblici alergija.
„Prvi pokazatelji alergije jesu curenje nosa, suzenje očiju i kihanje. Ako se ta alergija proširi na respiratorni trakt onda dolazi do kašlja, otežanog disanja, gušenja, odnosno, stvara se bronhalna alergijska astma“, kaže ovaj specijalista.
Ono što savjetuje osobama koje su alergične na polen i proljećno cvjetanje, da boravak u prirodi svedu na minimum, a ako već moraju negdje izaći, da nose zaštitne hirurške maske.
Osobe koje su alergične na prašinu i kućne grinje, prema mišljenju dr Korice treba da iz kuće izbace sve zavjese, prekrivače ili predmete koje privlače alergene.
„Izbaciti sve predmete, sve stvari iz kuće koje škode zdravlju. A oni predmeti koji ostanu u kući treba što češće da se čiste i prozrače. Ljudi koji su alergični na prašinu moraju da provode neke restriktivnije mjere te da se čuvaju više nego ostali građani. Mada su, u suštini, ti građani naučili živjeti sa tim“, tvrdi pulmolog Rade Korica.
Za ublažavanje simptoma, koriste se antihisteminici, te se oni propisuju u zavisnosti od jačine alergije.
Alergija kod djece
Dr Rade Korica kaže da se alergije manifestuju već kod djece uzasta tri do četiri godine.
„Sa prvim dodirima sa različitim supstancama, materijama i raznim predmetima, ali i raznolikom hranom manifestuje se šta djetetu godi a šta ne. Znate da svako dijete kada krene u vrtić u početku često bude bolesno, te se bori sa različitim upalama. Isto je i sa alergijama. Kada primjetite da djetetu curi nos, da kašlje ili da mu suze oči, a nema nikakve upale, može se pomisliti da ima određenu odbojnost prema nečemu“, kaže ovaj specijalista.
Navodi da ukoliko su svi navedeni simptomi aktuelni, dijete treba odvesti doktoru kako bi se odradilo testiranje i utvrdilo šta mu zapravo smeta.
Dodaje da se alrgija različito razvija od osobe do osobe, te da često osobe koje u djetinjstvu nisu bile alergične to postanu sa dvadeset ili trideset godina.
„Često organizam ne prepoznaje prijetnje koje predstavljaju neke supstance u nekom ranijem dobu, već kad odrastemo kreće da nam smeta neka stvar ili materija, jer nam se i tijelo vremenm mijenja i razvija u drugom smjeru“, kaže Korica.
