Izbjegavanje unošenja zasićenih masti kao i savjetovanje da se one ne unose u organizam, može da nanese više štete nego koristi, upozoravaju stručnjaci.
Neunošenjem zasićenih masnoća u potpunosti možemo da izbjegnemo i neke važne hranjive materije, pokazuju najnovija istraživanja objavljena u "Britiš Medikal Žurnalu". Na primjer, jaja, crna čokolada, meso i sir sadrže puno masnoća, ali i mnogo hranjivih materija i vitamina.
Istraživači su uputili kritiku Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji koja je ljudima dala preporuku da smanje unos zasićenih masti umjesto da budu specifičniji o kojim je spornim namirnicama riječ.
"Takva preporuka može da smanji unos ukupnih zasićenih masnoća, odnosno može da smanji unos namirnica bogatih hranjivim materijama", rekli su naučnici predvođeni Arneom Astrupom, upravnikom Odjeljenja za ishranu na Univerzitetu u Kopenhagenu.
Iako se povezuju sa većim rizikom od srčanih bolesti, mnoge namirnice koje sadrže zasićene masti imaju i zdravstvenih prednosti.
NHS (National Health Service) odraslim muškarcima savjetuje unos do 30 grama zasićenih masnoća dnevno, a ženama 20 grama.
Prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije, manje od 10 odsto dnevnih kalorija trebalo bi da bude iz zasićenih masnoća, odnosno i te zasićene bi trebalo zamjeniti nezasićenim masnoćama.
Naučnici već godinama raspravljaju o opasnostima i prednostima masnoća jer prekomjerno konzumiranje može da poveća holesterol i dovede do srčanih bolesti, navodi NHS.
Dr Astrup i njegove kolege rekli su kako je kampanja usmjerena protiv zasićenih masti dovela do veće proizvodnje namirnica sa trans mastima koje imaju negativno dejstvo po zdravlje i nisu nužne u našoj ishrani.
"Smatra se da je potrošnja trans masti odgovorna za [est do 19 odsto svih bolesti srca u SAD-u u 2006. godini i da to uzrokuje čak 2.700 smrtnih slučajeva godišnje u Velikoj Britaniji", rekao je dr Astrup.
Danska je 2004. godine zabranila trans masti, a očekuje se da bi taj primer uskoro mogla da slijedi i Evropska unija.
S druge strane, prof. Navid Satar sa Univerziteta u Glazgovu smatra da su ove tvrdnje istraživača pomalo zbunjujuće.
"Ako ljudi protumače ovo kao da ne treba biti umjeren u konzumaciji zasićenih masti, bojim se da bi to moglo da ima štetne posljedice po javno zdravlje. Bez obzira na to što studija kaže, zasićene masti povećavaju nivo holesterola i rizik od bolesti srca", rekla je prof. Satar.
Prof. Tim Čiko sa Univerziteta u Šefildu poručio je sledeće:
"Savjetujem ljudima da se drže onoga što je sigurno; neka ishrana bude bogata povrćem, voćem, orašastim plodovima, sjemenkama, maslinovim uljem, itd. Međutim, budite oprezni sa konzumacijom slatkiša i grickalica."
