"Domaćinskim poslovanjem, ostvarili smo suficit od devet miliona maraka. To govori da je ova gradska administracija, i pored niza kapitalnih projekata čija realizacija tek treba početi ili je već u toku, radila veoma dobro", rekao je gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičićovo gostujući na ELTA televiziji.
"Očekujem već da na aprilskoj sjednici Skupštine grada idemo sa nacrtom rebalansa budžeta, što bi omogućilo da krajem maja ili početkom juna mjeseca, usvojimo prijedlog rebalansa i u tom slučaju, okvir budžeta bi, prema preliminarnoj procjeni, trebao da naraste za nekih 18 do 19 miliona KM. Sva ta sredstva, cijeli taj dodatni iznos bi išao u projekte i u izgradnju grada, po različitim osnovama", istakao je Radojičić.
On je naglasio da je vidljivo da se ovih dana mnogo radi u gradu na Vrbasu. Najviše na saobraćajnoj infrastrukturi, od projakta istočnog tranzita do izgradnje kružne raskrsnice na Rebrovcu. Spisak je izuzetno dugačak, napominje Radojičić.
"Malo se i preplašim kad vidim šta smo isplanirali. Emisijom obveznica planirano je pet krupnih projekata. Prvi je novi most na lokaciji Zelenog mosta, nakon toga ide i početak Ulice Kralja Aleksandra Karađorđevića, od Žutih zgrada pa do parkinga Pavlović tursa, zatim, spajanje istočnog tranzita, te nastavak projekta Crno vrelo. Na kraju, sportska dvorana na lokaciji bivšeg Šoping centra. To je tih pet krupnih projekata, ali i mnoštvo drugih koji se tiču škola, saobraćaja, društvenih domova", dodao je Radojičić.
Ipak, postoji, kaže bojazan da bi sve ove projekte koje grad planira da sprovede u tekućoj godini, mogli usporiti neriješeni imovinsko-pravni odnosi, izrazivši nadu da će ipak u budućem periodu u RUGIPP-u biti ažurni i susretljivi. On se i ovim putem dotakao i brojnih sporova koje grad vodi na zaštiti svoje imovine i svog zemljišta.
"Tu imamo dosta problema, sa kojima se borimo. I u ovom trenutku vodi se desetak sporova, s ciljem očuvanja gradske imovine. Sjetimo se samo slučaja Agropromet, i zemljišta od Manjače do Lauša i Verića... Vodimo bitku i za zemljište Poljoprivredne škole, za Naš dom, za Građu, za razne druge lokacije u gradu ", istakao je Radojičić.
Ono što je izuzetno aktuelno ovih dana jeste i novi izgled užeg centra grada Banjaluka. Strogi centar, polako, ali sigurno, poprima novi izgled, rekao je prvi čovjek grada.
"Na vertikalu koja je nastala u vrijeme bana Tise Milosavljevića, radimo novu okosnicu, koja ide sa Stare autobuske stanice, gdje bi trebalo da imamo jedan spomenik iz prvog svjetskog rat, najvjerovatnije vojvodi Stepi Stepanoviću, i vertikalne garaže, da kupimo sve parkinge sa ceste, da sklanjamo vozila i samim tim dobijamo više prostora za pješake i bicikliste, dalje, preko parkinga ispred Muzeja savremene umjetnosti, koji treba da postane Trg, preko Hrama u centru grada i spomenika Bana Milosavljevića, preko buduećeg trga ili parka do spomenika borcima iz odbrambeno-otadžbinskog rata, na lokaciji na kojoj se sada rade podzemne garaže. Urbani centar grada time dobija jednu potpuno novu dimenziju. To je veliki, višegodišnji posao, započet rekonstrukcijom parkića prošle godine", ističe Radojičić.
Gradonačelnik Banjaluke dodaje da je riječ o projektu koji će zasigurno obilježiti vrijeme koje je pred nama, dok je projekat izgradnje Eko Toplane – projekat koji je, čini se, obilježio prvu godinu mandata ove Gradske uprave.
"Problema je bilo jako puno – imovinskih, tehničkih, pravnih...Uglavnom sam zadovoljan. Mi bi smo željeli da je Toplana bila u funkciji za Novu godinu, ali nije bilo moguće. Naredna grejna sezone je u stvari prva test sezona rada nove Toplane. Stara Toplana nije mogla, sa svojim dugovima više funkcionisati. Zamjenili smo sada mazut - drvetom. Potrošači bi trebali da imaju stabilno grijanje, a narednih godina da se ulaže u vrelovodnu mrežu. Da smo ostali sa starom Toplanom, grad bi ostao bez grijanja. To se jednog dana moralo presjeći", kategoričan je Radojičić.
Projekat koji je od izuzetnog značaja za ovu Gradsku upravu - jeste projekat Crno vrelo. Prema prognozama, prva faza radova trebalo bi da bude završena ovog ljeta, kada bi mještani Pervana i Goleša trebali dobiti vodu.
"Pored toga, radićemo u Kadijinoj vodi, imamo tri projekta u Rekavicama, u Čokorskim poljima, a moj optimistički plan je da ove godine uđemo i u Česmu 4. Razgovaramo sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj, o jednom većem kreditnom zaduženju od 10. miliona eura, maksimalno, jer je još nekoliko zona na području Manjače, Kanjona, potkozarskih sela, kao i na području grada, i gdje treba da se radi na rješavanju problema vodosnabdjevanja."
Ovih dana, Banjaluka je uzdrmana nemilim događajima. Građani se pa se pitaju da li su bezbjedni. Prvi čovjek grada je kategoričan.
"Jasno je da je javnost uznemirena sa stradanjem David Dragičevića. Sigurno je da su svi građani, pogotovo roditelji – jako uznemireni. Primarno, treba dati policiji, i istražnim organima, stručnjacima, da potpuno istraće šta se desilo. Žalosno je samo što se neke stvari politizuju. Ipak, i pored svega, svi pokazatelji govore da je Banjaluka među bezbjednijim gradovima. Na žalost, tačno je i to da se droga uselila poprilično na naše ulice i tu su potrebne intenzivnije akcije. Ali, generalno, grad je i dalje veoma bezbjedan", istakao je Radojičić.
Govoreći o razvoju Poslovne zoni Ramići i formiranja Poslovne zona kod Jelšingrada, banjalučki gradonačelnik je naglasio da je cilj ove gradske administracije da se kroz ponudu industrijskih zona privuku investitori.
"Oko Dana grada očekujem da se u Bronzanom Majdanu otvori novi pogon za proizvodnju obuće. Vodimo dosta razgovora sa zainteresovanim partnerima u Poslovnoj zoni u Ramićima, gdje bi željeli do kraja godine da prodamo sve čestice i da na svakoj dobijemo novi privredni subjekt ili investitore. Najveći zalogaj je velika hala. Većina ostalih čestica je prodata. Ušli smo u projektovanje nove industrijske zone "Jelšingrad". Na oko 54.000 kvadrata novog zemljišta planirano je za industijske namjene, gdje bi na dvije lokacije, kojima Grad upravlja, bile ponuđene nove čestice za industrijske svrhe. Nakon toga, išli bismo dalje u nove industrijske zone," naglasio je Radojičić.
Radojičić se osvrnuo i na projekte realizovane sa društveno-odgovornim kompanijama na izgradnji dječjih igrališta, te na planove izgradnje vrtića u gradu.
"Vrtiće gradimo na četiri lokacije. Kada govirimo o Osnovnim školama, najveći projekat će biti dogradnja novih učionica u OŠ "Branko Radičević" na Starčevici, gdje će biti dograđeno oko desetak učionica, nadam se do početka iduće školske godine. Radimo i zamjenu komplentne stolarije Elektro škole, a nadam se da ćemo rebalansom budžeta ući i u Tehničku školu, gdje jedan dio prokišnjava. Potrebe su zaista ogromne", rekao je Radojičić.
Govoreći o ulaganjima u oblasti kulture, Radojičić je posebno istakao projekat sanacije Banskog dvora, za koji će Vlada Srpske izdvojiti blizu 2,5 miliona maraka, zatim izgradnju društvenih domova u Debeljacima, Dragočaju, Ljubačevu, Krminama i Verićima, te projekat Evropska prijestonica kulture. Banjalučki gradonačelnik naglasio je i značaj sistemskog ulaganja u sportsku bazu, te izdvajanja za sportsku infrastrukturu.
"Radi se nekoliko teretana u prirodi. Startovali smo i sa bike sharingom. Na četiri lokacije imamo bicikle za iznajmljivanje, što će pratiti i izgradnju novih biciklističkih staza. Drugi aspekt je sport u školam. Radimo i sa projektom – sporta u predškolskim ustanovama", istakao je Radojičić.
Ono što će zasigurno obradovati sve rekreativce jeste da to će Banj brdo ostati zona bez automobila. Za sve one koji, iz raznih razloga ne mogu otići pješice na najpoznatije banjalučko izletište, biće obezbijeđen turistički vozić, dok će rekreativci uskoro dobiti još nekoliko rekreativnih zona, zaključio je banjalučki gradonačelnik Igor Radojičić, navodeći da bi lično volio da se pojedini gradski projekti mnogo brže realizuju nego što je to do sada bio slučaj.
