Koliko Antonio Guteres, generalni sekretar UN, ima dvostruke aršine u obavljanju te svoje funkcije, zavisno od toga o kojoj državi i čijim interesima se radi, najbolje dokazuje slučaj afričke države Niger, članice UN, istakao je u kolumni za RTRS profesor ustavnog prava Milan Blagojević.
Kolumnu prenosimo u cijelosti:
Povodom državnog udara koji je u toj državi izvršila njena vojska, svrgnuvši juče s vlasti tamošnjeg predsjednika Muhameda Bazuma, odmah je u svojstvu generalnog sekretara UN reagovao Antonio Guteres.
On je putem svog portparola "oštro osudio neustavnu promjenu vlasti u Nigeru" te je "pozvao na trenutni prekid svakog djelovanja koje narušava demokratske principe u Nigeru".
Ništa ne bi bilo sporno u citiranoj izjavi Guteresa, da se ne radi o jednoj vrlo važnoj činjenici. Naime, svako koga to interesuje može se čitanjem Ustava Republike Niger uvjeriti da je tim ustavom propisano da se predsjednik Nigera bira na opštim i slobodnim izborima, od strane birača na period od pet godina (član 47. Ustava Nigera), a da prije isteka tog mandata odluku o prestanku te funkcije može donijeti samo Ustavni sud Nigera, na prijedlog najmanje 2/3 članova Parlamenta Nigera (član 53. stav 4. Ustava Nigera).
Dakle, očigledno je da Vojska Nigera nema nikakve ustavne nadležnosti da odlučuje o smjeni tamošnjeg predsjednika, pa je to što je ona učinila državni udar koji, kao nasilje nad pravom i državom, zaslužuje osudu od strane generalnog sekretara UN.
Međutim, jednako tako i Ustav BiH propisuje jasno da samo nadležne institucije na nivou BiH i entiteta mogu donositi zakone i druge propise, svako u okviru svojih nadležnosti propisanih Ustavom BiH, što znači da taj ustav zabranjuje bilo kome drugom da to čini u BiH.
Drugim riječima, nema u Ustavu BiH, a ni u bilo kojem drugom aneksu Dejtonskog mirovnog ugovora, nijedne, ali doslovno nijedne odredbe koja bi glasila da OHR ima pravo da u BiH svoju volju nameće kao zakon.
Zbog toga je i ono što čini Kristijan Šmit, namećući svoju volju kao zakon u BiH i uz to još lažno se predstavljajući kao navodni visoki predstavnik, teško i očigledno kršenje Ustava BiH i međunarodnog prava, koje je isto kao i kršenje Ustava Nigera od strane tamošnje vojske.
Međutim, u slučaju nas uporno izostaje bilo kakva reakcija Antonia Guteresa, a kamoli osuda očiglednog nasilja nad državom i pravom od strane Kristijana Šmita.
Zato takvo ponašanje Guteresa, koji ima ispravan stav kada se radi o poštovanju Ustava Nigera, kakav stav nažalost u potpunosti izostaje u odnosu na Ustav BiH, ne služi na čast ni Guteresu niti UN-u.
