Sudija Јasmina Ćosić Dedović u prošlosti je stala na stranu rušitelja Republike Srpske i učestvovala u oslobađanju Nasera Orića, zbog čega mora biti usvojen zahtjev za njeno izuzeće u eventualnom nastavku procesa protiv predsjednika Srpske Milorada Dodika, smatra predsjednik Skupštine Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Branimir Kojić.
- Imamo li u vidu da je bila u timu tužilaca u procesu protiv generala Ratka Mladića, niko u Republici Srpskom ne može da ne posumnja u njene jasne namjere satanizacije Srpske i funkcije predsjednika Republike, ali i želje da se tako povampirena ponovo naruga porodicama ubijenih Srba Podrinja i cijele Srpske - rekao je Kojić za Srnu.
On kaže da Dedovićeva smatra da će uz pomoć Kristijana Šmita i američke Ambasade, ukoliko potvrdi optužnicu protiv predsjednika Republike Srpske, zauzvrat dobiti unapređenje u Sudu BiH.
Očigledno, dodao je, Dedovićeva ne zna da je Šmit turistički na ovom prostoru i da joj ne može pomoći ako montira optužnice i radi po njegovoj naredbi.
- Nalogodavci ove optužnice su znali da je ona željna revanšizma jer se Dodik protivio njenom imenovanju za sudiju u Hagu, pa su joj dali priliku za osvetu, što je objeručke prihvatila - rekao je Kojić i dodao da u BiH nema budućnosti dok takve osobe budu zaposlene u Sudu BiH.
Prema njegovim riječima, takođe neće biti mira, suživota i budućnosti sve dok političko Sarajevo i zapadne ambasade budu koristili sud za obračun sa srpskim narodom i Republikom Srpskom.
Advokat Goran Bubić, branilac Milorada Dodika, rekao je juče Srni da je Sudu BiH uputio prijedlog za izuzeće sudije Dedović u slučaj da postupa u predmetu protiv Milorada Dodika.
Bubić je pojasnio da je prijedlog za izuzeće upućen na zahtjev Milorada Dodika, te dodao da odbrana smatra da u ovom predmetu sudija Dedović ne može postupati zato što postoje okolnosti koje izazivaju razumnu sumnju u njenu nepristrasnost.
On je naveo da je sudija Dedović svojevremeno bila kandidat za sudiju Međunarodnog krivičnog suda u Hagu, a Milorad Dodik, tada u svojstvu srpskog člana Presjedništva BiH, protivio se njenom imenovanju na navedenu pravosudnu funkciju u ime BiH jer bi to bila uvreda za Srbe i Republiku Srpsku.
