Na pitanje Srne da prokomentariše optužbe koje je njemački ministar inostranih poslova Analena Barbok iznijela protiv Repiblike Srpske, Cvijanović je rekla da kao po nekom ustaljenom klišeu i tu vidimo mnogo netačnih teza.

"Prvo, Republika Srpska ne radi na otcjepljenju. Tačno je da njene institucije rade na očuvanju one autonomije i nadležnosti kojima po Ustavu raspolažu. Priča o separatistima je inače izmišljena da bi služila kao pokriće za intervencionizam stranog faktora i izgovor za djelovanje stranaca umjesto domaćih institucija, a ovdje i kao izgovor za nedodjeljivanje kandidatskog statusa BiH. Da nije to, bilo bi nešto drugo", naglasila je predsjednica Srpske.

Što se tiče uticaja nekih od pobrojanih Rusije, Kine, može se slobodno reći i Turske, rekla je Cvijanovićeva, ako ga ima onda je i to rezultat rigidnog pristupa Evropske unije u prethodnih 20-30 godina i propuštenih šansi.

"Nije dovoljno samo reći da postoji evropska perspektiva, a onda zalediti evropski put svake od tih zemalja zapadnog Balkana postavljanjem zahtjeva koji zadiru u srž nesređenih odnosa. U BiH se traži centralizacija i ustavna reorganizacija bez ustavnih izmjena koje imaju podršku sva tri naroda. Bilo bi logičnije da je ovdje EU pomagala na jačanju unutrašnjeg povjerenja umjesto svrstavanja na jednu stranu i etiketiranja krivaca", ukazala je Cvijanović.

Ona je naglasila da nije BiH najtragičniji primjer.

"Nepravedni odnos EU se najjasnije vidi na primjeru Sjeverne Makedonije, koja je prva na zapadnom Balkanu potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, a već 17 godina u statusu kandidata čeka da dobije datum za pregovore, a ispunila je sve, čak promijenila i naziv države. Tamo nema, kako vole da kažu, separatista, pa čemu onda tolika nepravda prema toj državi", upitala je ona.

Cvijanović je naglasila da realno govoreći ovaj prostor pripada Evropskoj uniji i treba da bude u nju integrisan iz raznih razloga - ekonomskih, socijalnih, političkih i bezbjednosnih.

"Ono što se promijenilo u razmišljanju i vlada i građana zemalja regije jeste da se ulazak u EU ne doživljava više kao neka nagrada, već kao racionalna potreba ili logičan slijed stvari. Mislim da bi pomoglo kad bi i članice EU počele tako da razmišljaju da to nije nagrada već nešto što je u obostranom interesu - i njihovom i našem", zaključila je predsjednica Srpske.