Cvijanovićeva je poručila da se mora očuvati jedinstvo građana i institucija Srpske, ističući da kroz tu sinergiju imamo budućnost.

"Savladali smo sve prepreke koje smo imali na političkom i finansijskom planu. U nekim stvarima iskoračili smo i više od mogućnosti, ali predstoji nam da radimo i u budućem periodu", rekla je Cvijanovićeva u intervjuu za "Glas Srpske" povodom 30 godina postojanja Srpske.

Cvijanovićeva kaže da Srpska treba da bude ponosna na ono što danas ima, podsjetivši da je rat donio najveće strahote, ali da je i u postratnom periodu bilo mnogo izazova.

"A kad to sve stavite u sliku od 30 godina, razumijete koja je vrijednost Republike Srpske. Naravno da bi ta slika bila mnogo jednostavnija da smo nakon rata ušli u period bez teških političkih izazova, da smo mogli samo da se posvetimo izgradnji i obnovi i ono što je neka vrsta balasta cijelog tog vremena jeste uporna borba za Srpsku. I mi se i danas borimo", napomenula je Cvijanovićeva.

Ona je navela da je u periodu 1991. i 1992. godine trebalo pokazati izuzetnu hrabrost da bi bile donesene odgovarajuće političke odluke, kao i da je mučno vrijeme izrodilo hrabre ljude, a nakon svega toga još hrabrije u vremenu koje je odnosilo život i uništavalo imovinu.

"Danas kad to upoređujem sa stvarima sa kojima se mi borimo nemoguće je ne pomenuti silnu hajku koja se nakon rata digla protiv činjenice da je Srpska stvorena u miru", rekla je Cvijanovićeva.

Ona kaže da je to velika smetnja svima onima koji danas žele da prekrajaju BiH, ističući da svi treba da budu ponosni na to da je Srpska stvorena u miru, kroz predviđene procedure na institucionalan način, a da ju je Dejton prepoznao i verifikovao.

Komentarišući sličnosti u atmosferi sa početka devedesetih sa ovom današnjom, Cvijanovićeva kaže da je mnogo stvari potpuno isto, te ukazala da postoje dva kolosijeka - jedan je ekonomski, a drugi politička borba koja i dalje traje, jer Srpsku žele osporiti na različite načine, kroz zajedničke institucije ili OHR koji se obračunavao sa Republikom Srpskom praveći državu imaginacije, koja bi bila unitarna do te mjere da bi Srpska izgubila ingerencije potvrđene u Dejtonu.

"Mnogo toga je još na političkom terenu. Ono što je važno jeste da smo okupljeni oko interesa Republike i da svi zajedno razumijemo da smo morali rasipati energiju na poslove koji nisu u redovnoj nadležnosti vlasti. Branili smo nešto na šta imamo pravo", istakla je Cvijanovićeva.

Ona navodi da su odluke početkom devedesetih bile iznuđene i reakcija na određene pojave, da nije postojao bilo kakav plan i da rasturanje države nije bila odluka Srba, niti njihovih institucija.

"Iznuđena rješenja bila su odgovor na situaciju koja nas je uvodila u haos. Ispravno je urađeno u mirnodopsko vrijeme. Razumijevši kakve su prilike na pomolu, ti ljudi su dali institucionalni odgovor na veliko zlo koje se sprema", pojašnjava Cvijanovićeva.

Ona je istakla da tu postoji paralela sa današnjom situacijom, ukazujući da Srpska ponovo daje institucionalni odgovor, nikome ne gura prst u oko, nema prethodno smišljeni superlukav plan, već je samo rekla - dosta.

"Držimo se onoga što je rekao Ustav. Kao što su i onda razumjeli da mora biti donesen i ustav i zakoni, izgrađene institucije, da imate građane koji su spremni to da prihvate", napomenula je Cvijanovićeva.

Ona ocjenjuje da je potpisivanje Dejtonskog sporazuma bilo veliko dostignuće, s obzirom na sve što se događalo prije toga, te da se Srpska ponašala odgovorno prema institucionalnom okviru koji je Dejton dao, a to je Aneks četiri, te da se i danas poziva na taj Ustav i brani ga.

Cvijanovićeva kaže da Republika Srpska danas ima sve više prijatelja i ljudi koji razumiju odnose u BiH i spremni su da zajedno sa nama učestvuju u promjeni stereotipa koji nas prate svih ovih godina.

"Naravno da je naš najveći oslonac Srbija, ali otvoreni smo za sve zemlje u okruženju i tu, čak, i pored ratne prošlosti imamo sve više sagovornika i ljudi koji ispravno razumiju odnose u BiH. Naravno da bi prije nekoliko godina bilo teško zamisliti da će Rusija ili Kina zauzeti stav kakav su zauzeli nedavno prema OHR-u", napomenula je Cvijanovićeva.

Ona je rekla da Srpska ne želi da svojata nekoga ili da nekoga isključi iz potencijalnog partnerstva, ističući da je sve je više zemalja, pa i u EU, koji razumiju situaciju.

Govoreći o procesu povratka nadležnosti Republike Srpske, Cvijanovićeva je rekla da očekuje održiva rješenja.

"Odlučili smo se da ponovo damo mogućnost da u nekom periodu od šest mjeseci, bez pritiska, otvorimo prostor za razgovor da uredimo neke oblasti i da počnemo živjeti stvarni život, jer mnoge institucije ne žive svoj pravi život, već nametnuti. Vraćanje nadležnosti trebalo bi da dovede povratku ustavnog života bez manipulacija, nametanja i sufliranja", istakla je Cvijanovićeva.

Ona je podsjetila da je Srpska nudila razgovor svima u BiH, ali da nikada za to nije imala podršku bošnjačke političke komponente, koja stalno misli da ima veliku zaštitu međunarodnog faktora i da neko ovdje stalno treba da suflira.

Upitana da li postoji šansa da kroz razgovor neke nadležnosti ne budu vraćene, Cvijanovićeva je rekla da je to moguće.

"Ako ima spremnosti za razgovor nikada nismo rekli da ne postoji mogućnost da sjednemo pa analiziramo jednu po jednu instituciju i vidimo da li je rješenje da se nađemo na pola puta, da se svi osjećamo zaštićeno, a da vidimo na koji način može ta neka institucija dobiti legitimitet i da radi u interesu svih. To bi bilo i poželjno", rekla je Cvijanovićeva.

Govoreći o tome kako vidi Srpsku politički, ekonomski i demografski za tri i 30 godina, Cvijanovićeva kaže da u političkom smislu očekuje da to bude zadržavanje stabilnosti njenih institucija i da u ekonomskom smislu postane bolja.

"Da imamo stabilan budžet, zatim povećamo određena davanja i da jačamo izgradnju infrastrukture. U demografskom smislu trebalo bi da se bavimo time kao posebnim izazovom. Mislim kako će doći vrijeme da se koncipiraju određeni programi, ne samo podrške onima koji su ovdje, već stimulativna podrška onima koji bi da se vrate", rekla je Cvijanovićeva.

U kontekstu aktuelnih odnosa, Cvijanovićeva kaže da Srpsku za 30 godina vidi kao izuzetno razvijenu, sposobnu da se uhvati u koštac sa tadašnjim problemima.

"Da bi tada bili sposobni za to, kroz ovaj period moramo proći na način koji nije destruktivan", rekla je Cvijanović.

Upitana da li će Srpska biti samostalna u okviru BiH, nezavisna ili ujedinjena sa Srbijom, Cvijanovićeva kaže da je teško predviđati.

"Mi smo rekli da nama nije problem ni BiH, ali da u okviru BiH stvari budu uređene Ustavom. Kada bi napravili realnu, iskrenu, otvorenu anketu, građani bi imali preferencije da to bude spajanje sa Srbijom ili nezavisna Srpska, ali građani vrlo dobro razumiju da Srpska koja čuva svoje nadležnosti, koja nikome nije smetnja, niti je njoj iko smetnja ne bi imala problem sa BiH. Problem sa BiH jeste to što je ona neprijateljski nastrojena prema svojim građanima. Srpska će postojati, svakako", zaključila je Cvijanovićeva.