"Zadovoljstvo mi je što sam danas ovdje i što imam priliku da zajedno sa ostalim cijenjenim učesnicima i gostima razgovaram o globalnim trendovima iz oblasti inovacija i novih tehnologija", rekla je Cvijanovićeva u obraćanju na Međunarodnom forumu inovacija u Jerusalimu ističući da je to dobra prilika da na ovom važnom mjestu predstavi iskustva i potencijale Republike Srpske.

Ona je istakla da inovacije i nove tehnologije predstavljaju ekonomsku granu 21. vijeka, te da je to nešto što su već svi naučili, svjesni da će od prilagođavanja savremenim trendovima u ovoj oblasti zavisiti ako ne i sam opstanak, onda svakako uspješan i održiv razvoj svake pojedinačne države ili zajednice.

"Za razliku od 20. vijeka, koji je dobrim dijelom bio vijek ubrzane eksploatacije resursa i na tome zasnovanog razvoja, posljednjih decenija jasno vidimo kako se težište sve više pomjera ka znanju i inteligenciji kao ljudskom resursu koji je, za razliku od prirodnih, nepresušan i neprolazan. Upravo tu možemo vidjeti veliku razvojnu šansu relativno malih zemalja i zajednica, kao što je to slučaj i sa Republikom Srpskom", naglasila je predsjednik Srpske.

Iako ne posjeduju velike teritorije i ne obiluju prirodnim resursima poput nekih većih država, Cvijanovićeva je istakla da Republika Srpska posjeduje sjajan ljudski potencijal, najvažniji resurs današnjice, bez kojeg nema ni inovacija, ni novih tehnologija, a samim tim ni dugoročno održivog privrednog razvoja.

"Naravno, zadatak institucija jeste da to prepoznaju i da obezbijede adekvatne uslove i podsticajno okruženje za naučnotehnološki progres i razvoj novih ideja. Da bismo ispunili ove uslove, prije nekoliko godina smo reorganizovali našu Vladu i formirali Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo. Praktično smo na jednom mjestu spojili one resore koji su ključni za podsticanje inovacija i privrednog razvoja kroz upotrebu novih tehnologija", naglasila je Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da, u skladu sa potrebama društva, jedan od primarnih ciljeva Ministarstva jeste usklađivanje obrazovne politike sa potrebama tržišta rada, kao i sa globalnim tehnološkim trendovima.

Prema njenim riječima, to podrazumijeva stalno prilagođavanje i sprovođenje reformi obrazovnog sistema koje su kratkoročno bolne, ali svakako dugoročno neizbježne i korisne.

"Potpuno smo svjesni potrebe da se kroz modernizovani proces obrazovanja mladi pripremaju za kontinuirano sticanje znanja i vještina, znajući da će neki od postojećih poslova biti zamijenjeni novim koji će se u međuvremenu pojaviti. To praktično znači da će oni koji tek postaju školarci raditi neke poslove koji u ovom trenutku ne postoje i koji se ne nalaze na današnjem tržištu rada", pojasnila je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da je Republika Srpska, s ciljem podsticanja novih ideja i inovativnih aktivnosti, pokrenula nekoliko projekata.

"Jedan od glavnih projekata jeste izgradnja prvog Naučno-tehnološkog parka u Banjaluci, glavnom gradu Republike Srpske, gdje tamošnji Univerzitet dobija centralnu lokaciju na kojoj će se okupljati studenti, istraživači, mladi naučnici i preduzetnici. Ovo treba da postane pokretač poslovnog društva i razvoja savremenog preduzetništva zasnovanog i vođenog na znanju i novim tehnologijama", naglasila je predsjednik Republike.

Pored toga, podsjetila je ona, u maju ove godine potpisan je Memorandum o razumijevanju sa partnerima iz Izraela s ciljem uspostavljanja Sajber akademije, u okviru koje će studenti iz Republike Srpske biti obučavani za sticanje znanja i vještina iz oblasti kibernetičke bezbjednosti.

"Značaj ovog projekta je u potpunosti opravdan s obzirom na to da statistike pokazuju da je u ovoj godini na globalnom nivou nedostajalo oko 3,5 miliona stručnjaka iz oblasti kibernetičke bezbjednosti, dok na jedinstvenom digitalnom tržištu Evropske unije još nedostaje 400.000 stručnjaka", pojasnila je Cvijanovićeva.

Ona je ukazala da je održavanje regionalne političke stabilnosti jedan od preduslova za ekonomski razvoj Zapadnog Balkana.

"Sve aktivnosti o kojima danas razgovaramo zahtijevaju umrežavanje, interakciju, saradnju i razmjenu znanja, kako na regionalnom tako i na globalnom nivou. Stoga, jedan od prioriteta je da institucije Republike Srpske uživaju u efektima nesmetane saradnje i čvršćih ekonomskih veza unutar BiH i sa nama susjednim zemljama", ocijenila je Cvijanovićeva.

Ona je navela da su sve ove zemlje na putu ka Evropskoj uniji, iako su nejednako udaljene od cilja da postanu zemlje članice.

"Istovremeno, zalažemo se za jaču ekonomsku integraciju Zapadnog Balkana, koji je najbrže rastući region u Evropi. Sa trenutnom stopom rasta, našim potencijalom i kapacitetima u energetskom sektoru, rastućom turističkom industrijom, poboljšanom regionalnom infrastrukturom i mnogim drugim rastućim oblastima uključujući grane zasnovane na novim tehnologijama i inovacijama, privreda zemalja Zapadnog Balkana, koja obuhvata tržište od 20 miliona ljudi, mogla bi postati više nego dvostruko ili čak trostruko veća u narednih deset godina", istakla je predsjednik Republike Srpske.

Stoga, naglasila je ona, regionalne inicijative kao što su Mini Šengen ili "Otvoreni Balkan" samo će doprinijeti regionalnoj snazi, te značajno doprinijeti ekonomskom rastu i razvoju svake zemlje u regionu.

"Zato se nadam da nećemo propustiti priliku i dozvoliti da nas neka politička kratkovidost spriječi da isto i ostvarimo. Mislim da je za nas važno da svim potencijalnim investitorima i partnerima iz cijelog svijeta ukažemo na ove činjenice. Ovo je najbolji način da se postepeno dekonstruiše stereotipni imidž Balkana kao trajno nestabilnog regiona neprivlačnog za strane investitore", rekla je Cvijanovićeva u obraćanju na Forumu u Jerusalimu.

Ona je ocijenila da je mnogo posla pred svima i da ništa nije unaprijed zadato.

"Od naše sposobnosti da se nosimo sa izazovima i predrasudama, te da uhvatimo korak sa savremenim ekonomskim trendovima, zavisiće dugoročan razvoj i ekonomska budućnost svih naših zemalja u regionu. Vjerujem da smo lekcije iz teške prošlosti naučili i da ćemo zajedno nastaviti da gradimo bolju i uspješniju budućnost", zaključila je Cvijanovićeva.

Ona je čestitala domaćinima i organizatorima na odličnoj organizaciji ovog sjajnog događaja i zahvalila što su uspjeli da okupe značajan broj učesnika što je bio veliki izazaov s obzirom na globalno složenu pandemijsku situaciju.

U radu ovog međunarodnog forumu, između ostalih, učestvovali su ministar inovacija, nauke i tehnologija Izraela Orit Farkaš Hakoen, ministar odbrane Albanije Niko Peleši i bivši premijer Rumunije Viktor Ponta.