Hrvatski evroparlamentarci nisu podržali inicjativu za uvođenje evropskih sankcija srpskom članu Predsjedništva Miloradu Dodiku i njegovim saradnicima. Poslanici HDZ-a tvrde da nije trenutak ni za kakve sankcije, već za razgovore u BiH.
"Takvi potezi nisu korisni. U BiH treba rješavati problem Izbornog zakona i smirivati tenzije", rekla je Željana Zovko, poslanik u Evropskom parlamentu.
Svima je jasno da su najveći problemi u BiH zapravo nemogućnost dogovora u Federaciji i pokušaj unitarizacije BiH. Za poznavaoce političkih prilika, današnja deklaracija je samo podizanje prašine bez konačne implementacije.
"Gdje smo već dobili čvrste garancije da će Mađarska na čelu sa Viktorom Orbanom koji jeste u tom Savjetu ministara uložiti veto protiv takvih odluka. Ono što smo vidjeli danas u Evropskom parlamentu da su i parlamentarci bili podijeljeni i to nije jednoglasna odluka i da su članovi HDZ-a, odnosno hrvatski u Parlamentu glasali protiv, da su pojedini francuski predstavnici pozivali na dijalog sa Srbijom i Republikom Srpskom", rekao je Filip Matić, politikolog.
Zato institucije Republike Srpske ne ćute. Evropskim institucijama uputili su pismo gdje objašnjavaju poteze Narodne skupštine, koja poštuje Ustav i teritorijalni integritet BiH. Naglašeno je da političko Sarajevo blokira bilo kakvu promjenu u oblasti pravosuđa.
"Podsjećamo briselsku administraciju da SDA od 2011.godine odbacuje sve predložene obrazce EU za reformu pravosudnog sistema. Uprkos činjenici da Republike Srpska traži vraćanje nadležnosti koje su joj dodijeljene prema Ustavu BiH, kroz pažljiv, demokratski, pravni proces, oni koji unutar BiH i VSTS-a strahuju da će kao rezultat ove mjere izgubiti vlast, pozvali su EU na sankcije institucijama i liderima Republike Srpske", piše u pismu Republike Srpske upućeno evropskim institucijama.
Ipak, u Sarajevu su već počeli da likuju. I to oni koji su mjesecima unazad vapili za sankcijama. Sa druge strane, ako Evropska unija posegne za sankcijama, to bi bila jedna vrsta priznanja Republike Srpske, kaže univerzitetski profesor Miloš Šolaja.
"Priznajete Republiku Srpsku kao subjekt međunarodnih odnosa sa EU i zavodite joj sankcije, a istovremeno znamo da je to skoro predsjednik SDA Bakir Izetbegović rekao da Republici Srpskoj treba spriječiti razvoj to bi onda značila implementacija nekih od tih unutrašnjih politika, ta da je neko protiv Republike Srpske", rekao je prof. dr Miloš Šolaja, politikolog.
21. februara u Briselu će se razgovarati o situaciji u BiH s akcentom na vraćanje nadležnosti koje je pokrenula Republika Srpske. Ta vijest odjekivala je sve do danas, kada je kao prioritet, ipak stavljena tema Izmjena izbornog zakona koji je već odavno glavni kočničar političke blokade u BiH.