Uvažavajući suverenitet, teritorijalni integritet i ustavni poredak, institucije Republike Srpske postupaju sa ciljem očuvanja prava Republike Srpske u skladu sa Ustavom BiH, navedeno je u trećem dijelu 26. Izvještaja Vlade Savjetu bezbjednosti UN.
U dijelu pod nazivom "Entitet ima pravo da povuče saglasnost na međuentitetski sporazum i nastavi da obavlja poslove iz nadležnosti koje Ustav BiH dodjeljuje entitetima", naglašava se da trenutno postoje tri politička sporazuma kojima su entiteti dali saglasnost da institucijama na nivou BiH povjere nadležnosti koje je Ustav dodijelio entitetima.
U tekstu se objašnjava da Narodna skupština Republike Srpske ima puno pravo da povuče saglasnost na međuentitetske sporazume, te da takav potez ni na koji način ne dovodi u pitanje suverenitet, teritorijalni integritet ili ustavni poredak BiH.
U svjetlu neustavne centralizacije BiH koju u kontinuitetu sprovode političko Sarajevo, OHR, pojedine strane sile i strane sudije u Ustavnom sudu BiH, Narodna skupština Republike Srpske spremna je da povuče saglasnost datu za zaključenje sporazuma, poruka je iz Vlade Srpske.
Dokument podsjeća da je Ustavni sud BiH 2006. godine ispravno utvrdio da međuentitetski sporazumi nisu dio Ustava BiH i da Sud nije nadležan da vrši kontrolu njihove ustavnosti.
"Ništa u ovim političkim dogovorima nije trajno, niti vječno obavezujuće. Naprotiv, odredba međuentitetskog sporazuma kojom bi se ustanovila trajna promjena bila bi neustavna, jer međuentitetski sporazum nije zamjena za sprovođenje postupka promjene Ustava", navedeno je u Izvještaju.
Čak i kada bi međuentitetski sporazumi bili pravno obavezujući instrumenti, dodaje se u tekstu, Republika Srpska bi i tada imala pravo da se iz njih povuče, jer je njena saglasnost iznuđena prisilom i prijetnjama spoljnih sila.
Kako je navedeno, pristanak Srpske na međuentitetske sporazume često je pribavljan pod velikim pritiscima i prijetnjama visokog predstavnika.
U vrijeme zaključenja tih sporazuma, pojašnjava Vlada Srpske u Izvještaju, visoki predstavnik je rutinski nametao vansudske kazne zvaničnicima - naročito iz reda srpskog naroda - koji se nisu povinovali njegovim zahtjevima.
Srpska u Izvještaju podsjeća na tvrdnje stranih zvaničnika da su političari iz Republike Srpske pristali i glasali za reforme Uprave za indirektno oporezivanje pod ogromnim pritiskom tadašnjeg visokog predstavnika Pedija Ešdauna.
Podsjeća se i da Nezavisna sudska komisija, tijelo koje je formirao visoki predstavnik, u svom finalnom izvještaju priznaje da su pregovori o davanju saglasnosti na prenošenje nadležnosti Visokom sudskom i tužilačkom savjetu "često bili uspješni tek nakon intenzivnog pritiska sa visokog nivoa".
Vlada Srpske navodi i da je međuentitetski sporazum o oružanim snagama bio predmet izrazite strane prinude, te da je OHR neumorno insistirao na ovom pitanju.
"Stoga bi, imajući u vidu nedostatke vezane za sam nastanak ovih sporazuma, potpuno osnovan bio zahtjev Republike Srpske za njihovo poništavanje ili povlačenje saglasnosti. U vezi sa međuentitetskim sporazumom o oružanim snagama, potrebno je istaći da je Republika Srpska dugo zagovarala - i još se zalaže - za demilitarizaciju BiH", naglašava se u Izvještaju.
Kako se navodi, Oružane snage su najveći trošak BiH, a ne služe svrsi, dok bi se iznos od 350 miliona KM, koliko koštaju na godišnjem nivou, mogao mnogo bolje utrošiti.
Republika Srpska ističe da će nastaviti da blisko sarađuje sa zapadnim bezbjednosnim i obavještajnim službama na borbi protiv terorizma i u drugim važnim pitanjima.
U trećem dijelu izvještaja, Vlada napominje da je Narodna skupština Republike Srpske 20. oktobra usvojila zakon kojim se ponovo formira Agencija za lijekove i medicinska sredstva Republike Srpske.
Vlada Srpske pojašnjava da je ovo bio hitan i neophodan korak jer je Agencija za lijekove i medicinska sredstva, uspostavljena na nivou BiH 2009. godine, svojom regulativom opstruisala proizvodnju i promet kiseonika potrebnog za spasavanje života u zdravstvenim ustanovama Republike Srpske.
"Agencija na nivou BiH nije reagovala na molbe zvaničnika iz Republike Srpske da pomogne u rješavanju ovog problema", istaknuto je u tekstu.
U Izvještaju se navodi da je pitanje života i smrti primoralo Republiku Srpsku da nastavi da obavlja dužnosti koje su joj Ustavom i dodijeljene.
"Legitimno vršenje poslova iz ustavne nadležnosti Republike Srpske ni na koji način ne ugrožava suverenitet, teritorijalni integritet ili ustavni poredak BiH, a burna reagovanja rukovodstva SDA samo pokazuju da SDA više brine kako da se domogne još veće političke kontrole, nego o zdravlju građana BiH", poruka je Vlade Srpske.
