Kao primjer se navodi pisanje kolumniste najvećeg evropskog nedjeljnika "Špigl" Maksimilijan Popa, koji je u avgustu, nakon Šmitovog bijesnog ispada pred novinarima u Goraždu, napisao: "Koleričan nastup ponovo navodi na pitanje da li je Šmit pravi čovjek za poziciju vrhunskog diplomate. Međutim, ovaj problem još je dublji. Istina je da treba ukinuti funkciju visokog predstavnika. Nedemokratska je i neokolonijalna. Predstavlja uvredu za narod BiH".

U Izvještaju iz septembra 2022. godine, Međunarodna krizna grupa kaže da već "dugo tvrdi da (OHR) treba biti zatvoren, pošto je nadživio korisnost svoje svrhe, te da se protivi korišćenju bonskih ovlaštenja do kraja postojanja".

U Izvještaju je navedeno da su se čak i bivši visoki predstavnici pridružili pozivima da se OHR zatvori, te da je u januaru ove godine prvi visoki predstavnik Karl Bilt napisao da je OHR "prešao put od toga da je dio rješenja do toga da je postao dio problema".

Prisvojena diktatorska ovlaštenja OHR-a su flagrantno nelegalna

Visokom predstavniku kao funkciji, strane potpisnice Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma, među kojima i Republika Srpska, dale su ovlaštenje da djeluje kao koordinator međunarodnih aktivnosti u pogledu civilnih aspekata Dejtonskog sporazuma i pomaže stranama u njihovim naporima.

"Aneks 10 definiše striktno ograničen mandat visokog predstavnika, a ne sadrži ni najmanju naznaku diktatorskog prava da donosi odluke obavezujuće za vlade i građane BiH", napominje se u Izvještaju.

Metju Periš, stručnjak za međunarodne odnose i bivši pravnik u OHR-u, navodi da su funkcije visokog predstavnika ograničene na koordinaciju rada drugih međunarodnih organizacija, te praćenje i podsticanje domaćih zvaničnika da ispune svoje dejtonske obaveze.

Uprkos tome, napominje se u Izvještaju, od 1997. godine do danas, uzastopni visoki predstavnici prisvajaju, bez ikakvog pravnog obrazloženja, neograničeno pravo da u BiH vladaju i kažnjavaju dekretom, čime su flagrantno prekoračili dejtonski mandat visokog predstavnika i odbacili cijeli demokratski sistem uspostavljen Ustavom BiH.

"Uzastopni visoki predstavnici čak su proklamovali da njihove odluke ne podliježu preispitivanju pred Ustavnim sudom BiH. Visoki predstavnici tvrde i da ih u vršenju neograničenih izvršnih ovlaštenja podržava takozvani Savjet za sprovođenje mira (PIK), a sam PIK je, međutim, tek provizorna samoimenovana grupa zemalja bez statuta, bez uporišta u bilo kom ugovoru i bez pravnog autoriteta", navedeno je u Izvještaju.

U dokumentu se dodaje i da je Savjet "pozdravio" prisvajanje ovih ovlaštenja, ali da nije imao nikakvo legalno pravo da visokom predstavniku dodjeljuje nova, široka ovlaštenja.

"Dodatna ovlaštenja, osim po osnovu mandata koji crpi iz Dejtonskog sporazuma, visokom predstavniku nikada nije dao ni Savjet bezbjednosti UN", navedeno je u Izvještaju.

Šmit je posegnuo za odlukama kojima flagrantno krši Dejtonski sporazum

Nakon posljednjeg izvještaja Savjetu bezbjednosti koji je Republika Srpska dostavila u aprilu, Šmit je počeo da donosi odluke za koje tvrdi da su obavezujuće za građane i vlade u BiH.

U Izvještaju je ocijenjeno i da je nakon odluke iz jula kojom je izmijenio Izborni zakon BiH, organizacija Transparensi internešenel u BiH s pravom osudila čin nametanja kao potpuno neprihvatljiv i nespojiv sa demokratskim načelima.

"Šmitove odluke su pravno ništavne iz dva razloga. Prvo, prema Dejtonskom sporazumu, protivpravno je da visoki predstavnik (funkcija za koju tvrdi da je obavlja) odlukom utvrđuje zakon, a drugo, čak i da pozicija visokog predstavnika ima nadležnost da donosi obavezujuće odluke, Šmit takvo pravo ne bi imao", navedeno je u Izvještaju.

Kao što je Republika Srpska obrazložila u svoja posljednja dva izvještaja Savjetu bezbjednosti - Kristijan Šmit nije visoki predstavnik.

"Dejtonski sporazum zahtijeva da imenovanje na funkciju visokog predstavnika odobri Savjet bezbjednosti. Pošto je jedini nacrt rezolucije kojom bi Šmit dobio saglasnost na poziciju visokog predstavnika odbijen na glasanju na Savjetu bezbjednosti u julu 2021. godine, Šmit nije visoki predstavnik", navedeno je u Izvještaju.

OHR se mora odreći diktatorskih ovlaštenja

U ovom dokumentu je istaknuto da je OHR odavno trebalo zatvoriti i da je to tijelo trebalo da odustane od proklamacije da visoki predstavnik ima despotsko pravo da dekretima nameće zakone i kazne.

"Četiri su osnovna razloga zašto OHR treba da odustane od takvih ovlaštenja. Prvo, upotreba navodnih diktatorskih ovlaštenja predstavlja flagrantno kršenje zakona, uključujući Ustav BiH, Aneks 10 Dejtonskog sporazuma i konvencije o ljudskim pravima koje su na snazi. Drugo, svako posezanje za ovim diktatorskim ovlaštenjima predstavlja nečuveno neokolonijalno kršenje suvereniteta BiH. To je uvreda za narode BiH, koji imaju pravo da upravljaju sobom po svom ustavnom sistemu", navedeno je u Izvještaju.

Kao treći razlog navedeno je da mnoge intervencije visokog predstavnika u BiH, posebno mjere koje su narušile delikatnu ravnotežu Dejtonskog kompromisa, bile su pogubne za funkcionalnost i političku stabilnost BiH.

"Neustavna centralizacija nadležnosti na nivou BiH - putem ličnih odluka visokog predstavnika i miješanjem u predmete pred Ustavnim sudom BiH - učinila je taj nivo gotovo potpuno nefunkcionalnim. Zaista, ranije mjere visokog predstavnika kojima je mijenjan izborni proces obespravile su Hrvate i gurnule FBiH u dugotrajnu političku krizu", navedeno je u Izvještaju.

Četvrti razlog je to što posezanje za diktatorskim ovlaštenjima čini još gorim to što visoki predstavnik ne odgovara bukvalno nikom na zemaljskoj kugli.

U Izvještaju se podsjeća i da se Šmit čak hvalisao svojom nesputanom moći u intervjuu za Radio Slobodna Evropa u oktobru, kada je naveo "Odluke koje donosim su moje odluke... Ne mogu čekati da sve bude dogovoreno".

"Potpuni nedostatak odgovornosti OHR-a naglašen je Šmitovim odlukama od 2. oktobra kojima izmijenjen Izborni zakon BiH i Ustav FBiH, a koje su nametnute protivno željama većine članova Upravnog odbora PIK-a", navedeno je u dokumentu.

U Izvještaju se napominje i da su samo dvije zemlje u svijetu izrazile podršku Šmitovim odlukama, a da je u međuvremenu EU izdala saopštenje u kom jasno izražava nezadovoljstvo njegovim potezima.

"U ovom trenutku, dakle, visoki predstavnik čak djeluje suprotno željama međunarodnih tijela koja mu, kako tvrdi, daju legitimitet da koristi izvršna ovlaštenja koja navodno ima", navodi se u dokumentu.

Čak i bošnjačke stranke odbacuju Šmitovo polaganje prava na donošenje zakona

U Izvještaju se navodi i da "razjarena" i žestoka reakcija bošnjačkih političkih stranaka u BiH na vijest da Šmit planira da donese odluku o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH na način koji ima za cilj da zaštiti politička prava Hrvata zagarantovana Dejtonskim sporazumom razotkriva nedostatak legitimiteta prisvojenih diktatorskih ovlaštenja OHR-a i neprincipijelno licemjerje bošnjačkih političkih stranaka i njihovih međunarodnih pomagača.

"Kako je Međunarodna krizna grupa objasnila u izvještaju iz septembra prošle godine, bošnjački lideri se `boje da će im Šmitova mjera oslabiti poziciju i najavljuju pripreme za novi rat ako tako nastavi`. Bijesna i ratoborna reakcija bošnjačkih političkih stranaka na Šmitov prijedlog naglašava činjenicu da je njihova podrška OHR-ovim nelegalnim diktatorskim ovlaštenjima sve vrijeme neprincipijelna", navedeno je u dokumentu.

Izvještaj Savjetu bezbjednosti UN odnosi se na period maj-oktobar i u njemu, kao i u svojim dosadašnjim izvještajima, Vlada Republike Srpske izražava viđenja o ključnim pitanjima i problemima sa kojima se suočava BiH, s ciljem razjašnjavanja stanovišta članovima Savjeta bezbjednosti i međunarodne zajednice.

Izvještaj je dostupan na internet stranici Vlade Republike Srpske.