Viđenje potrebe i načina promjene Dejtonskog mirovnog sporazuma, a posebno Ustava BiH od SAD, uvođenjem sankcija neposredno izabranim nosiocima državne vlasti Republike Srpske i njenim predstavnicima u tijelima zajedničke federalne zajednice, nije ništa drugo nego pokušaj da se dovede u pitanje njegova cjelovita ustavna (dejtonska) arhitektura, izjavio je profesor ustavnog prava Siniša Karan.
Profesor Karan je u izjavi Srni ocijenio da se ovakvom "demokratijom" i zalaganjem za prisilnom demokratizacijom društva pokušava stvoriti "obavezan" okvir za ustavne promjene u BiH koje bi vodile u pravcu unitarne BiH kroz proces majorizacije i negacije državotvornosti srpskog naroda.
"SAD su uvele 'demokratske' sankcije Republici Srpskoj i njenim predstavnicima koji su ustavna kategorija, osnova državne strukture na kojoj počiva BiH i doveli u opasnost i sam opstanak državne zajednice", ukazao je Karan.
On je naveo da američki pozivi na "demokratiju sankcija" kao posljednjim adutom, kao hitno "demokratsko" prestrukturiranja (ne)demokratske Republike Srpske, "tiranije entiteta i konstitutivnih državotvornih naroda", opstrukcije funkcionisanja države, navode na "potrebu" demokratizacije društva građanskog tipa, jedan čovjek - jedan glas, kao jedino ispravnom demokratskom društvenom sistemu.
Prema njegovim riječima, SAD sankcijama izražavaju svoj stav da isključivo unitarno-građanski opredjeljene političke snage, predstavljaju "alternativu" etničko-entitetskim /ustavnim/ odnosima.
On je naveo da je američko viđenje potrebe i načina promjene Ustava BiH koji je donesen s namjerom da bude u cijelosti implementiran i da se BiH uspostavi sa svim svojim funkcijama kao federalna savezna državna zajednica je drugačije.
"Plašt demokratije - sankcija u nedostatku valjane ustavnopravne i političkopravne argumentacije, a u namjeri kritike etno-entitetskih osnova federalnog državnog uređenja, ostaje kao jedino sredstvo puta ka unitarnoj BiH.
Kao direktna posljedica sankcija državnim predstavnicima Republike Srpske je stvaranje vještačkog utiska da predstavnici jednog od tri naroda ne žele dejtonsku BiH. Istina je da su različiti pogledi na osnove na kojim se zajednički život, treba zasnivati i zasniva. Dejtonski pogled je sankcionisan, proglašen je rušilačkim, neustavnim, dok je neustavni, antidejtonski, unitarni 'moderni' građanski poželjan"", ukazao je profesor Karan.
Prema njegovim riječima, ožitvotvorenje ustavne federalne strukture Ustava u BiH se pokazalo kao izuzetno težak zadatak.
"BiH mora zadržati osnovne karakteristike zaštite konstitutivnih naroda i entiteta kao osnove bića fedralne državne zajednice. Nosioci tog ustavnog zadatka su predstavnici naroda izabrani na neposrednim izborima", dodao je Karan.
On je istakao da su sankcije SAD udar na federalni oblik državnog uređenja, podjelu nadležnosti i status federalnih jedinica – entiteta.
"SAD žele danas, nakon 28 godina, da ostvare dominaciju jednog naroda i stvore prevaziđene istorijske društvene okolnosti koje su i dovele do raspada SR BiH i uvele tri naroda u etnički građanski sukob.
Njihove sankcije su ne samo potvrda odsustava suvereniteta BiH, potvrda njenog kolonijalnog statusa i specifičnog oblika međunarodnog patronata i starateljsta, ne samo kršenje diplomatskih odnosa, ne samo miješanje u unutrašnje stvari drugih, ne samo rušenje demokratskih, političkih, izbornih principa, vladavine prava i pravne države, oni ruše sve", konstatovao je Karan.
On je naglasio da su SAD sankcije sila, ugrožavanja sloboda, arogancija, međunarodni intervencionizam, kršenja osnovnih prava i sloboda, političke jednostranosti, miješanja u unutrašnje stvari, u konačnom - napad na Republiku Srpsku.
"Ne zanemarujući pitanje ličnih i političkih prava i sloboda sankcionisanih predstavnika Srpske, oni, kao i ranije sankcionisani su nosioci i javna manifestacija suverene Srpske u okviru BiH i prevashodno djelujući u ime Srpske žrtve su sankcija. Napad na njih je napad na Republiku Srpsku i to je pravo lice i naličje sankcija SAD.
Američki 'sankcija-oblik' uspostavljanja odnosa koji stvaraju oblike dominacije osuđeni su na propast i kao takvi razaraju biće i samu prirodu saveza različitosti i neminovno budućnost čine neisvjesnom", rekao je Karan, podsjetivši i na sankcije SAD prema ATV-u sa aspekta slobode medija.
"I na kraju podsjećamo SAD da je dejtonski Ustav na svojevrstan i specifičan način riješio nacionalno pitanje, time prekinuo rat, na način, da je svaki od tri sada konstitutivna naroda, konstituisao na svojoj teritoriji svoju državnu organizaciju u punom unutrašnjem suverenitetu i 'dobrovoljno' se odrekao dijela vanjskog suvereniteta u korist saveznog nivoa.
Funkcija velikog broja federacija u svijetu, a posebno višenacionalnih jezički različitih, višereligijskih sa različitim istorijskim nasljeđem, se pokazala ne samo kao oblik državnog uređenja, već i specifičan način i rekli bismo i jedini način rješavanja nacionalnog pitanja", pojasnio je Karan za Srnu.
On je dodao da ovom putem mora podsjetiti i Amerikance da je i njihova, prva u svijetu nastala federacija upravo bila jedno od rješenja, jedno od pragmatičnih rješenja za njihovo društvo, za njihovu državu, da opstane i da se i danas razvija u federalnom duhu.
"Samo tako, federalnim odnosima uspjeli su da formiraju federalnu državu u skladu sa svojim društvenim okolnostima. Dakle, svaka od federacija je u vrijeme svoga nastanka imala svoje različite društvene okolnosti nastanka i na različite načine u praksi realizuju principe svojih federalno uređenih država. Tako je uradila i dejtonska, novonastala državna zajednica, federalnog, sui generis uređenja BiH.
Svaka federacija na svijetu pa i BiH je sui generis federacija i zato nemojte da nam izvozite demokratiju sankcija, predlažete najbolji oblik državnog uređenja, ne pričajte nam o ljudskim pravima i slobodama, o vladavini prava, ne kršite naš Ustav i još jednom ponavljamo, ne narušavajte rješenje najbolnijeg pitanja na ovim prostorima, a to je nacionalno pitanje", istakao je profesor ustavnog prava Siniša Karan i poručio da su američke sankcije pokazatelj kako će proći svi koji se bore protiv unitarne BiH.
