Predstavnici Republike Srpske u zajedničkim institucijama prioritetno moraju razmatrati rad Suda BiH, budući da su 31 godinu nakon masakra u Dobrovoljačkoj ulici - odgovorni za te zločine na slobodi, ocijenio je predsjednik Skupštine Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Branimir Kojić.
"Činjenica, da su za godinu dana od početka procesa protiv lica koja su odgovorna za ubijanje svih onih koji nisu mislili kao oni, saslušana samo četiri svjedoka, porodicama žrtava šalje poruku da ni taj zločin neće dobiti konačan i zaslužen epilog", ocijenio je Kojić.
Kojić je istakao da su dešavanja u Dobrovoljačkoj, ali i sve što se dešava u tom slučaju, zapravo pravi pokazatelj kakva je BiH planirana tada i kakvoj se državi teži.
"Izigrati sve dogovore i pobiti mlade vojnike tada, a u današnje vrijeme Sud BiH obećava i izigrava dogovore kada je riječ o ratnim zločincima koje taj isti Sud, odgovorno tvrdim, ne želi osuditi", istakao je Kojić.
On je ocijenio da je apsurd da jedan od optuženih živi na Kanarskim ostrvima, dok sa druge strane svaki Srbin koji je optužen - lišen je slobode, ali i prilike da ima lične dokumente kod sebe.
"Očigledno je da Sudom BiH upravlja političko Sarajevo i zapadne ambasade, a njihov cilj je da samo Srbi budu zločinci, te da se srpske žrtve minimiziraju i svedu na minimum", ocijenio je Kojić.
Kojić je konstatovao da današnja tišina prisutnih u Dobrovoljačkoj govori da srpske žrtve više nemaju riječi na bezobrazluk Suda i Tužilaštva BiH, dok prisustvo enormnog broja pripadnika policije danas pokazuje koliko je Sarajevo multietično i koliko su Srbi dobrodošli u njega.
On je napomenuo da su već uputili zahtjev Sudu i Tužilaštvu BiH i da neće dozvoliti da i ovaj zločin prođe nekažnjeno.
"Spremni smo ponovo izaći i protestovati dok god ovaj proces ne bude tekao onako kako treba. Dosta nam je više laži o bolesti optuženih, advokata, sudija", poručio je Kojić.
Početkom maja 1992. godine, zločin nad nedužnim vojnicima, oficirima i građanskim licima na službi u JNA, tokom dogovorenog mirnog povlačenja iz Sarajeva, počinili su pripadnici takozvane Armije BiH, Teritorijalne odbrane RBiH i paravojnih muslimanskih formacija kojima su komandovali predratni kriminalci.
Dana 2. maja 1992. godine oko 11.30 časova, oko 200 pripadnika jedinica teritorijalne odbrane tzv. RBiH i "Zelenih beretki", među kojima su bili Sakib Puška, Jusuf Juka Prazina, Emin Švrakić i drugi, kao i jedinica kojima je komandovao sarajevski kriminalac Ismet Bajramović Ćelo, držali su u blokadi, a potom izvršili i napad na Dom JNA u Sarajevu, otvarajući vatru iz cjelokupnog raspoloživog naoružanja.
Napadom na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj, koja se mirno povlačila iz Sarajeva prema sporazumu i uz garanciju mirovnih snaga UN na čelu sa generalom Luisom Mekenzijem, rukovodili su tadašnji član Predsjedništva BiH Ejup Ganić i rukovodstvo tadašnje Republike BiH.
Za samo nekoliko dana mučki su ubijena 42 pripadnika JNA, 71 je ranjen, dok ih je 207 zarobljeno. Prvi napad je izvršen 2. maja na Dom JNA, a sve kasarne JNA u ovom gradu bile su blokirane i pod opsadom muslimanskih paravojnih snaga, koje su im isključili struju, vodu i telefone.
Pred Sudom BiH, 21. septembra prošle godine počeo je pretres u predmetu koji se vodi protiv Ejupa Ganića i još devetorice nekadašnjih vojnih i policijskih funkcionera za zločine u Dobrovoljačkoj ulici 3. maja 1992. godine u Sarajevu.