"Sarajevska golgota ostaće u trajnom sjećanju srpskog naroda. Ni danas, 27 godina kasnije, ne blijede slike tužne kolone ljudi, koji sa sobom nose kofere i sanduke sa posmrtnim ostacima svojih najmilijih. To su slike koje svima nama i budućim generacijama služe kao opomena da pamtimo i da nikada ne zaboravimo žrtvu srpskog naroda", poručio je Košarac u izjavi za Srnu.

Tokom egzodusa, koji je počeo u decembru 1995. godine, a završen u martu 1996. godine, istakao je Košarac, Srbi su bili suočeni za teškom, ali, pokazalo se, jedinom ispravnom odlukom da napuste svoja ognjišta koja su odbranili u ratu.

"Istorijsko iskustvo pokazalo nam je da srpski narod uvijek strada bez svoje države. Poučeni takvim iskustvom, Srbi su odlučili da spasu svoje porodice od pogroma koji ih je neminovno čekao u Sarajevu nakon potpisivanja Dejtona. Da je to bila teška, ali jedina ispravna odluka, najbolje svjedoči današnji položaj malobrojnih Srba u Sarajevu i Federaciji BiH generalno", naglasio je Košarac.

Prema njegovim riječima, egzodus Srba iz Sarajeva ogromna je žrtva uzidana u temelje Republike Srpske.

"Hrišćani kažu da bez golgote nema vaskrsenja. Mi koji smo prošli sarajevsku golgotu utočište smo našli u Republici Srpskoj. Sagradili smo domove u Istočnom Sarajevu, Bratuncu, Zvorniku, Bijeljini, Višegradu i širom Republike Srpske, svjesni da bez nje nema opstanka i slobode našeg naroda", poručio je Košarac.

On je dodao da je, 27 godina nakon potresnog egzodusa, Republika Srpska ostala sinonim slobode, te mjesto bezbjednog života za srpski narod i ostale građane.

"Opstali smo i ostali zahvaljujući vjeri u našu otadžbinu Republiku Srpsku. Ni tada, kao ni danas nismo napuštali ideju o Republici Srpskoj, njenom očuvanju i zaštiti interesa srpskog naroda. Politika Republike Srpske je mir i bolji život za svakog čovjeka. Ponosni smo na njene institucije, čuvare našeg nacionalnog identiteta, kao i na opredjeljenje da gajimo kulturu sjećanja, kao opomenu i nauk za buduće generacije", zaključio je Košarac.