"Nama je bitno da je sistem nadzora spreman da prepozna navedeno oboljenje, što znači da Institut za javno zdravstvo u cijeloj toj vertikali samog nadzora odigrava značajnu ulogu da kroz zdravstvene ustanove, prije svega bolnice za koje očekujemo najviše da će se lica javiti s ovakvim simptomima, na neki način potvrdi da se radi o tom oboljenju kako bismo mogli izvijestiti javnost", rekao je Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske.

Ovo nije novonastali virus, dobro je poznat zdravstvenoj zajednici, što je od izuzetne važnosti. Ne prenosi se vazduhom, kao korona, nego bliskim kontaktom sa zaraženom osobom. Najčešće oboljevaju muškarci od 20 do 40 godina, koji su bili u fizičkom kontaktu sa drugim muškarcem. Virus većinom nije opasan po život i prođe bez težih simptoma. 

"Simptomi bolesti su povišenja temperatura, glavobolja, bolovi u mišićima, bolovi u leđima u zglobovima u toj prvoj fazi. Zatim peti, šesti dan kreće svrab po koži i osim. Taj osip je na početku u ravni kože, kako protiče vrijeme lagano se podiže iznad ravnine kože, formiraju se pustule koje su prvo na glavi, a onda se spuštaju i na ostale dijelove tijela. Te pustule suše s vremenom i otpadaju", rekla je Vesna Lučić Samardžija, epidemiolog u Domu zdravnja Banjaluka.

Vakcina već postoji, odnosno ona protiv velikih boginja štiti i protiv majmunskih, kažu infektolozi. 

"Ovaj virus koji uzrokuje majmunske boginje je iz iste grupe kao virus variole vere, a mi znamo da je variola vera mnogo opasnija infektivna zaraza bolest, od koje je stanovništvo umiralo, a to je i pravi primjer da je vakcinacija iskorijenila neku bolest. Poznato je da je vakcina protiv variole vere štitila i protiv majmunskih boginja", rekla je Tatjana Roganović, infektolog na UKC-u Republike Srpske.

Virus je nastao u Africi 70-ih godina. Mimo nje do sada je potvrđeno 237 slučajeva. Nama najbliža država u kojoj su majmunske boginje zabilježene je Slovenija.