Prema njegovim riječima, time bi se realizovala politika koja je protiv interesa Mađarske, ali i interesa srpskog naroda.

Milivojević je rekao da zahtjev 30 evroposlanika da bude kažnjen Varhelji zbog sprovođenja politike prema BiH koja, kako tvrde ovi evropski poslanici, nije politika EU i Evropske komisije nego Orbanova, ima dva cilja.

"Jedan je da se dodatno zaoštri stav prema Dodiku i politici Banjaluke, posebno vezano za odluke Narodne skupštine Republike Srpske, a naročito sada posle proslave Dana Republike Srpske 9. januara. Dakle, nastojanje da se to pitanje što više internacionalizuje i da se EU aktivnije postavi prema Republici Srpskoj", izjavio je Milivojević za "Sputnjik".

On je naveo da je drugi cilj usko vezan za predstojeće izbore u Mađarskoj i da je sasvim sigurno da bi bilo koja vrsta reakcije prema Varheljiju na način kako to predlažu ovi parlamentarci uticala na ishod izbora u Mađarskoj.

"Uticala bi na poziciju Orbanove stranke Fides, jer je jasno da iza ovog zahteva protiv Varheljija stoje strukture koje već duže vreme nastoje da dovedu u pitanje i poziciju Orbana, ali i poziciju Mađarske", dodao je Milivojević.

Prema njegovim riječima, to su strukture koje se zalažu za kažnjavanje Mađarske i Orbana zbog politike koju vodi – nacionalne politike i onih elementa za koje se smatra da odudaraju od vrijednosti i standarda EU.

"Drugim rečima, svih koji su protiv toga da Mađarska zadrži svoj suverenitet, u onim oblastima gde je zastupljen njen državni i nacionalni interes", istakao je Milivojević.

On je naveo da je ovo pokušaj da se preko Varheljija politika koja nije u skladu sa Orbanovom materijalizuje ne samo na štetu Orbana već i putem disciplinovanja Mađarske.

"Očigledno je da iza svega stoje strukture levice, da su inspiratori u ovom trenutku mađarska opozicija koja pokušava da se preko ovoga mobiliše i van Mađarske, imajući u vidu da su to unutar Mađarske već uradili i da imaju jednog kandidata kao i da će ovo biti jedan od ključnih pokušaja da se Orban skloni sa vlasti i da se dovede u pitanje pozicija njegovog Fidesa", ocijenio je Milivojević.

On je dodao da je, kada je riječ o BiH, jasno da je na djelu nastavak pritisaka na Republiku Srpsku, "kao što je jasno i definisanje struktura u EU na čelu sa `Zelenima` koji su sada dobili vetar u leđa pobedom u Nemačkoj da se i ovim putem dovedu pitanje ne samo Dodik, već i politika Banjaluke i pozicija Republike Srpske".

"Treba imati u vidu da na jesen slede i izbori u BiH i da već sada počinje jedan deo ozbiljne kampanje da se u Banjaluci, to jest u Republici Srpskoj, promeni vlasti i uspostavi sistem koji će odgovarati interesima koji su na liniji centralizacije BiH", dodao je Milivojević.

On je podsjetio da je sve počelo posjetom Varheljija Srpskoj, kao i to da mu se spočitava da je navodno podržao Dodika u politici "secesije" i dovođenja u pitanje integriteta BiH, što nikada nije dokazano.

"Te spekulacije nemaju dokaz jer Varhelji je potpuno zastupao politiku EU i Brisela kada je posetio Banjaluku i razgovarao sa Dodikom", naveo je Milivojević.

Prema njegovim riječima, Varheljijev stav o BiH jeste očuvanje punog teritorijalnog integriteta, i to je nesporno, ali uz očuvanje dva entiteta i poštovanje tri konstitutivna naroda.

Pismo protiv Varheljija predsjednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen uputila je mađarski poslanik Katalina Čeh koja je istakla da su "izuzetno uznemireni očiglednom eskalacijom političkih tenzija unutar BiH koje podstiče Milorad Dodik, srpski član tročlanog Predsjedništva zemlje".

Zahtjev je potpisala i poslanik njemačkih "Zelenih" Viola fon Kramon.