Profesor ustavnog prava Siniša Karan ocijenio je da odluka odlazećeg visokog predstavnika u BiH Valentina Incka o nametanju dopuna Krivičnog zakona BiH kojima se zabranjuje i kažnjava "negiranje genocida" predstavlja lov na Srbe i finale pravosudne višedecenijske hajke protiv srpskog naroda.
"Ako na nekoj teritoriji neki nepostojeći visoki predstavnik, jer takav je ovaj koji je to uradio, donese odluku sa zakonskom snagom, onda ne možemo da govorimo o institucijama, o državi... U svakoj normalnoj državi su ključni konstitutivni elementi da parlamenti, zakonodavna tijela, predstavnici naroda donose zakone", rekao je Karan za RTRS i dodao da više od 25 godina BiH nije država u klasičnom smislu riječi.
Karan je ocijenio da se odluka kojom visoki predstavnik nameće zakon i ulazi u krivično-pravnu sferu može prosto nazvati "odlukom o lovu na Srbe" jer je očigledan način na koji je sastavljena - da su svi političari Srpske, njihove naučne i intelektualne elite, njihove nevladine oranizacije apsolutno praćeni svih ovih deset godina i ta misao Republike Srpske, u svim ovim segmentima, pretočena u tu nesrećnu odluku visokog predstavnika.
"Ovo je nezabilježeno i to je najcrnji i naeklatantniji primjer najgoreg uvođenja verbalnog delikta u krivično-pravnu sferu u BiH, a smatrali smo da je sa nekim ranijim sistemima tako nešto nestalo", istakao je Karan.
On je pojasnio da bilo koja misao, pomisao, naučni, politički, intelektualni stav, stav građana Srpske postaje krivično djelo.
"Nažalost, ni to ne bi bila najcrnja stvar u svemu tome. Najcrnja stvar je da je ova odluka visokog predstavnika zapravo finale višedecenijske pravsudne hajke i međunarodnih i domaćih sudova, isključivo usmjerenih prema Srbima kada je riječ o istraživanju ratnih zločina, odnosno tragičnom sukobu kako ga je definisao Dejton, građanskom ratu u BiH, u kojem su svi podjednako imali žrtve", rekao je Karan.
Karan je naveo da je, u isto vrijeme, ovo prekrajanje istorije i jedne matrice na kojoj posebno bošnjačka politička elita i dio međunarodne zajednice insistira - o jednoj strani kao agresoru i drugoj kao žrtvi.
"Ova odluka ima isključivo politički karakter i sa tog aspekta je i finale pravosudne višedecenijske hajke protiv srpskog naroda", naglasio je Karan.
On je rekao da ova odluka predstavlja i negaciju svih srpskih žrtava, i svih žrtava u proteklom tragičnom sukobu i građanskom ratu, koji se jedino tako može okarakterisati.
"Sve su žrtve podjednake. Možda nas to najviše vrijeđa - da srpske žrtve nisu imale podjednak tretman od međunarodne zajednice i tog nesretnog, nepostojećeg visokog predstavnika. A, ono što je najbolnije za cijeli srpski narod je da jednom slobodarskom i antifašističkom narodu stavlja jedno teško breme genocidnosti", naveo je Karan.
Karan je ponovio da je međunarodna komisija utvrdila da je u Srebrenici bio težak zločin, ali ne i genocid, u svom biću izvršenja kao takvog krivičnog djela.
On je istakao da će Republika Srpska imati jasan i energičan, nedvosmislen i institucionalni odgovor, prije svega Narodne skupštine Srpske.
"Ja nemam dilemu da će taj stav biti jedinstven, jer je ovo udar na cijeli srpski narod, na Republiku Srpsku. Samo se bojim, a vrijeme će pokazati, da će oni koji ne misle dobro Srpskoj, zloupotrebiti ovu nesretnu odluku nepostojećeg visokog predstavnika protiv Srba u cjelini i Republike Srpske", smatra Karan.
Karan je, uz konstataciju da u BiH ne postoji visoki prestavnik, naglasio da za Srpsku Inckova odluka nema legitimitet, niti legalitet i sa tog aspekta ta odluka ne postoji.
"Za dio Federacije BiH, odnosno za neke političke elite, će postojati, ali za nas ne postoji. Bolna je i žalosna činjenica da tako neko misli o srpskom narodu i tako nešto usmjerava prema srpskom narodu i Republici Srpskoj", dodao je Karan.
Odlazeći visoki predstavnik u BiH Valentin Incko, koji je nedavno dao ostavku, nametnuo je dopune u Krivičnom zakonu BiH kojima se zabranjuje i kažnjava "negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca".