"Prioritet u prvoj trogodišnjoj fazi su izgradnja Hidroelektrane /HE/ `Dabar`, snage 160 megavata, tri hidroelektrane na Gornjoj Drini, ukupne snage 190 megavata i tri hidroelektrane na rijeci Bistrici, ukupne snage 34,5 megavata", istakao je Petrović.

On je napomenuo da je planirana i izgradnja Vjetroparka /VE/ "Hrgud", snage 50 megavata i Solarne elektrane "Trebinje jedan" kapaciteta 73 megavata, te da se paralelno sa tih pet velikih, razvijaju i drugi projekti.

"Imamo dva zaključena EPC ugovora sa kineskim kompanijama - za izgradnju HE `Dabar` i za projekat hidroelektrana na Bistrici, ali je još potrebno završiti finansiranje ova dva projekta, što je veoma složena procedura razgovara sa bankama, po čijem završetku će doći i do uvođenja izvođača radova na ova dva projekta", rekao je Petrović.

On je naglasio da teku radovi na terenu po već zaključenim ugovorima za HE "Dabar", prenstveno na kapitalnom objekatu probijanja tunela Nevesinje-Dabar, dužine 12.150 metara, a počelo je i betonsko oblaganje tog tunela koji je najveći u BiH posle rata.

"Za hidroelekrane na Bistrici je u toku analiza dokumentacije, organizacija gradilišta i pribavljanje neophodnih priključaka kako bi sve bilo spremno za izgradnju tri hidroelektrane", dodao je Petrović.

Kada je riječ o projektu HE "Gornja Drina", on je podsjetio da je Ustavni sud BiH usvojio odluku o novoj proceduri donošenja koncesije za tu hidroelektranu želeći, kako je rekao, da proglase teritoriju Republike Srpske i izgradnju tog hidroenergetskog objekta u svoju nadležnost.

"Svakako, nemoguće je zaustaviti taj projekat, jer nikome nije smetao ni 80-ih godina prošlog vijeka, ni u prvim godinama ovog vijeka, kada su bile u opticaju i druge koncesije i investitori, ali očito je da je zasmetalo kada je investitor Elektroprivreda Srbije i smatramo da ovdje ima više politike nego ikakvih prekršaja", istakao je Petrović.

On je naglasio da se moraju prihvatiti odluke nadležnih organa Republike Srpske, koji su nadležni za davanje saglasnosti za izgradnju HE "Gornja Drina" i dodao da "postoje intencije da se ometa razvoje ERS-a, a time i Republike Srpske i da je to poznata politika za koju se zna da dolazi isključivo od bošnjačke strane".

"Što se tiče VE `Hrgud`, u toku je veoma složena procedura NJemačke razvojne banke /KFV/, počev od izbora tender agenta, konsultanata, ekološke studije do građevinskih dozvola i ovako sporom dinamikom, koju kontroliše isključivo ta banka, može se očekivati da tek sledeće godine bude raspisan tender za uvođenje izvođača u taj posao, koji treba da traje 18 mjeseci, a objekat bi mogao da bude na mreži tek 2024. godine", rekao je Petrović.

Inače se, ukazao je on, ovakvi projekti pripremaju po pet godina, a izvođenje radova traje godinu do godinu i po.

"VE `Hrgud` će mnogo značiti za opštinu Berkovići, koja će imati skoro milion KM godišnje od koncesionih naknada i ta lokalna zajednica će time dugoročno biti spasena i omogućiće se njen održivi razvoj", ukazao je Petrović.

Govoreći o Solarnoj elektrani "Trebinje jedan", on je napomenuo da je to projekat koji će omogućiti stabilnost napajanja za oko 50.000 domaćinstava u Republici Srpskoj, ali i energiju za izvoz i napomenuo da je završena sva pripremna dokumentacija i da se pregovara sa renomiranim investitorom iz Mađarske, koji je realizovao više sličnih projekta.

"Složena je pravna procedura uvođenja stranog investitora u naše investicije i kao što smo to radili sa `Gornjom Drinom` i uvođenjem investitora iz Srbije, isto tako moramo i za ovu solarnu elektranu sa novim investitorom", pojasnio je generalni direktor ERS-a.

On kaže da nisu zanemareni ni HE "Bileća" i "Nevesinje", u okviru projekta "Gornji horizonti", te da je čak "vraćena u život" i moguća izgradnje HE "Fatnica" sa vodama iz gatačkog platoa, putem cerničko-ključkog polja.

"Ono što je sigurno je da imamo u potpunosti spremnu dokumentaciju za HE `Bileća` i Hidroelektrane na Trebišnjici /HET/su u fazi dobijanja koncesije za izgradnju te hidroelektrane, snage 30 megavata na ulazu u Bilećko jezero u mjestu Čepelica. Smatramo da je to izvanredan projekat za izgradnju hidroelektrane po takozvanom `BOOT` modelu, jer bi puštanjem u rad HE `Dabar` bilo korisno te iste vode, koje se prevedu kroz tunele i kanale, preraditi i na ovoj energetskoj stepenici", naveo je Petrović.

On je najavio da ERS u svom desetogodišnjem planu razvoja ima i izgradnju hidroelektrana na srednjoj i donjoj Drini, kao i HE "Cijevna" na Bosni, vjetroparkova u Hercegovini i solarnih elektrana "Trebinje tri" i "LJubinje tri" i HE "Sutorina", koja je planirana u rejonu Bokokotorskog zaliva, a za koju je ERS prije mjesec dana dobio pismo namjera od Elektroprivrede Crne Gore.

Prema njegovim riječima, rukovodstvo ERS-a je to pismo namjera ozbiljno shvatilo i imenovani su stručni timovi za analizu mogućnosti izgradnje te hidroelektrane, koja bi bila značajna, ne samo energetski, nego i za vodosnabdijevanje Bokokotorskog zaliva i šire.

"Postoji velika zainteresovanost da se ovaj projekat realizuje, a znajući da izgradnjom `Gornjih horizonata` dobijamo viškove voda u akumulacijama `Bileća` i `Trebinje`, uvjereni smo da će postojati fizibilnost ovog projekta i da će biti potrebno donijeti još niz važnih odluka za njegovu realizaciju", rekao je Petrović.

On je ukazao da su svi energetski objekti, a posebno iz obnovljivih izvora, u korak sa svijetom i da se očekuje i naplata "zelenih sertifikata" za energiju iz tih izvora.

"NJihovom izgradnjom prihode neće ostvarivati samo ERS i Vlada Republike Srpske, nego i lokalne zajednice od koncesionih naknada, a zapošljavaće se i stanovništva što će doprinijeti i popravljanju demografske slike na našim područjima", rekao je on i dodao da će se tako iskoristiti raspoloživi energetski resursi, a ERS pokrenuti i druge privredne grane u Srpskoj.

"Vidimo da je tržište električne energije doživjelo kolaps, da slijedi velika energetska kriza u narednih nekoliko godina i ko ne bude imao investicije u obnovljive izvore energije i mogućnost izvoza struje, biće u velikim problemima i moraće države priskočiti u pomoć takvim elektroprivredama, inače će završiti u stečaju", rekao je Petrović i istakao da je ERS jedna od rijetkih elektroprivreda koja je izvozno orijentisana i ima zagarantovanu budućnost.

Petrović napominje da Energetska zajednica očekuje od elektroprivreda na Balkanu da pristupe naplati taksi za emisiju ugljen-dioksida, što se prvenstveno odnosi na termoelektrane, istakavši da su te naknade sada enormno velike u EU.

"Naš stav je da želimo da uvodimo te takse, ali istovremeno želimo i konkretnu pomoć u realizaciji projekata iz obnovljivih izvora energije, jer nemamo nikakvih grantova, fondova, ni povoljnih kreditnih linija. Nismo spremni ni finansijski, niti tehnički da ulazimo u plaćanje tih taksi, a da nemamo nikakvu pomoć u izgradnji postrojenja na `zelenu energiju`", naglasio je Petrović.

On ističe da su elektroprivrede iz okruženju već povukle ogromna sredstva za realizaciju projekata iz obnovljivih izvora i za revitalizaciju postojećih elektrana i da su konkurentnije od ERS-a, te da se bez pomoći, bar onakve kakvu su imale Hrvatska, Slovenija i Mađarska ne može pristupiti novim nametima, a tih pogodnosti, kaže, do sad još nije bilo.