U dokumentu se podsjeća da je ta saglasnost data 2004. godine i navodi da Narodna skupština na tom planu zadužuje Vladu da u roku do šest mjeseci uputi na razmatranje i usvajanje u parlament Srpske Zakon o VSTS-u Republike Srpske.

"Takođe, Narodna skupština povlači saglasnost koju je zaključcima iz 2004. godine dala Vladi za potpisivanje Sporazuma o prenošenju određenih odgovornosti entiteta kroz uspostavljanje VSTS-a BiH", navodi se u prijedlogu zaključaka.

U zaključcima se ističe da se Zakon o VSTS-u BiH neće primjenjivati na teritoriji Srpske od dana stupanja na snagu Zakona o VSTS-u Republike Srpske.

U informaciji o pravosudnim institucijama BiH, dostavljenoj Narodnoj skupštini zajedno sa materijalima za posebnu sjednicu posvećenu vraćanju nadležnosti Srpske, navodi se da je Sud BiH osnovan odlukom visokog predstavnika kojom je nametnut Zakon o Sudu BiH suprotno odredbama Ustava BiH, što je nedemokratski.

"Ovakav način formiranja Suda BiH očigledan je primjer kršenja Ustava BiH i zbog toga nema ustavnu podlogu za svoje egzistiranje, a pogotovo je diskutabilna uloga Suda BiH u funkciji jačanja pravne države i vladavine prava", navodi se u informaciji uz objektivne zamjerke Srpske u vezi sa retroaktivnom primjenom krivičnog zakonodavstva, problemom "proširene krivičnopravne nadležnosti" i slično.

Podsjeća se i da je visoki predstavnik svojom odlukom nametnuo Zakon o Tužilaštvu BiH kojim je uspostavljeno Tužilaštvo na nivou BiH, suprotno odredbama Ustava BiH.

"Rad Tužilaštva ostaće upamćen po prisustvu stranih tužilaca, što je nezabilježeno u pravosudnoj praksi drugih zemalja. Nametnutim zakonom uspostavljena su tužilačka odjeljenja, zatim nadležnost za pružanje međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, upućivanje zahtjeva za izručenje ili predaju traženih lica", navodi se u informaciji.

Osim toga, zakonom je utvrđena nadležnost da Tužilaštvo BiH može bez ikakvih kriterijuma i obrazloženja da preuzima predmete u bilo koje vrijeme od bilo kojeg tužilaštva u entitetima, što je proizvelo brojne zloupotrebe u praksi (slučaj Nasera Orića, "Dobrovoljačka ulica", "Tuzlanska kolona", slučaj Atifa Dudakovića...)

Pojašnjava se da je prije uspostavljanja VSTS-a BiH postojao je VSTS Srpske, ali je ukinut odlukom visokog predstavnika, čime je oduzeto ovlaštenje Narodnoj skupštini da bira i razrješava sudije i predsjednike sudova, javne tužioce i zamjenike javnih tužilaca.

"Na ovaj način zaokružen je proces nametnutog osnivanja visokog sudskog i tužilačkog savjeta u Srpskoj, u FBiH i na nivou BiH. Dakle, donesen je zakon kojim je suprotno Ustavu BiH formirana jedna nova institucija na nivou BiH", navodi se u informaciji, uz brojne zamjerke na djelovanje VSTS-a među kojima je i ta da ova institucija ima ogromne nadležnosti i gotovo nikakvu odgovornost.

U informaciji se podsjeća da je 2011. godine, uz saglasnost predstavnika Srpske ustanovljen "Strukturalni dijalog u oblasti reforme pravosuđa u dijalogu sa Evropskom komisijom" kada su definisana pitanja koja treba da budu u centru pažnje i predmet dijaloga - analiza rada Suda i Tužilaštva BiH, apelacione nadležnosti Ustavnog suda BiH, analiza rada i utvrđivanje daljih pravaca nadležnosti VSTS-a BiH i pozicioniranje pravosudnih institucija u samoj Srpskoj.

"Odnosno, otvaranje ili neotvaranje pitanja postojanja vrhovnog suda BiH, dok ostala pitanja koja su takođe važna poput Strategije za reformu pravosuđa BiH treba da budu razmatrana u okviru drugih struktura, odnosno konferencije ministara. Međutim, i pored konstruktivnog pristupa predstavnika Srpske, u proteklih 10 godina nije bilo značajnih pomaka u Strukturalnom dijalogu", navodi se u informaciji.

Predlagači informacije su predsjednik Republike Srpske, srpski član Predsjedništva BiH, premijer Srpske, te poslanički klubovi vladajuće većine u parlamentu Srpske.