Kako kaže, ima nekoliko modaliteta kroz koje Republika Srpska može međunarodno-pravno da ispostavi svoj subjektivitet, u okviru Dejtona, i izrazi svoju volju. Dodaje da Srpska nema kapacitet za diplomatsko djelovanje, ali u svakom slučaju ostaje činjenica da treba da definiše svoju spoljnu politiku u smislu opštih interesa, ali i u smislu javnih politika koje realizuje na međunarodnom planu.

Šolaja je podsjetio da su 1998. godine, kada je Milorad Dodik prvi put postao premijer Republike Srpske, u Banjaluku dolazili tadašnji premijer Rusije, tadašnji ministar inostranih poslova Njemačke, japanski ministar inostranih poslova, Madlen Olbrajt, Ketrin Ešton, a onda je neko kreirao politiku da u Banjaluku ne treba da se dolazi da se ne bi pokazao taj subjektivitet.

Govoreći o prethodnim posjetama evropskih zvaničnika Banjaluci, prvenstveno misleći na premijera Mađarske Viktora Orbana, Šolaja smatra da to pokazuje namjere igrača kuda bi ko želio da ide.

„Mislim da je prije svega došlo do velike promjene u međunarodnom okruženju jer Rusija u vrijeme Dejtonskih pregovora i Rusija danas su veoma različite, Srbija u to vrijeme i danas, i mnoge druge. Rusija je već nekoliko puta štitila interese Republike Srpske kroz prihvatanje i tumačenje i pisma predsjednika Republike Srpske i Vlade Republike Srpske. Ono što je na neki način iznenađujuće i što ukazuje da rejting regiona Jugoistočne Evrope, a samim tim BiH, raste je ulazak Kine na veliku scenu. Sada zajedno sa Rusijom preuzima inicijativu o limitiranom trajanju kancelarije visokog predstavnika. Kina vrlo pažljivo mjeri sve svoje poteze“, rekao je Šolaja za ATV.

On kaže da ćemo sada prisustvovati jednoj novoj eri u Bosni i Hercegovini i dodaje da je Kancelarija visokog predstavnika neplanirano privela mandat kraju.

„Sigurno je da Njemačka neće pustiti svog predstavnika koji je postavljen za visokog predstavnika u ovakvim okolnostima, neće ga sigurno ostaviti bez zaleđine. Pala je uloga visokog predstavnika, ali je sasvim sigurno da politike koje vode određene sile neće biti promijenjene, one će drugim sredstvima nastojati da to vode“, smatra Šolaja.

Lučijano Kaluža, bivši generalni konzul BiH u Frankfurtu, kaže da Ministarstvo inostranih poslova BiH djeluje potpuno izvan sistema i da je jedina veza ovog ministarstva sa zajedničkim institucijama budžet.

„Ne postoji nijedan drugi način koji veže MIP BiH sa zajedničkom politikom Predsjedništva BiH i to je jedan apsurd u kojem se mi nalazimo. Iz toga proizilazi pitanje da li mi imamo uopšte bh. diplomatiju. Po meni, ona se sprovodi na način da, zavisno do šefa diplomatsko-konzularnog predstavništva, tako se  odvija i diplomatija zemlje u kojoj se nalazi određena ambasada. Dakle, imamo tu apsurdnu situaciju da kadrovi koji su imenovani na prijedlog bošnjačkog člana Predsjedništva apsolutno poštuju, ili čak idu korak dalje u zastupanju ličnih i stranačkih interesa, dok sa druge strane niste imali priliku da čujete da je kadar imenovan iz Republike Srpske napravio bilo kakvu politički incidentnu situaciju“, rekao je Kaluža.

Dodaje da trenutni sastav Ministarstva inostranih poslova podržava politiku samostalnog djelovanja predstavnika koji imaju podršku od aktuelnog rukovodstva Ministarstva i, štaviše, potenciraju na provođenju takvih politika. Naglašava da se vanjska politika mora voditi u zajedničkom dogovoru unutar Predsjedništva i kao takva sprovoditi u inostranstvu.

„Ambasadori zauzimaju politike i pozicije koje su bliske toj političkoj strukturi, pogotovo ambasadori imenovani od strane bošnjačkog člana Predsjedništva. S druge strane, diplomate koje dolaze iz Republike Srpske trude se da održavaju interese usaglašenosti unutar Predsjedništva. Navešću primjer nedavnog širenja zastave Armije BiH u Moskvi, nikavih sankcija nije bilo. Imamo samovoljna spuštanja zastava zato što je neko procijenio da danas treba spustiti zastavu na ambasadi, slučaj tvitovanja i niz situacija koje se dešavaju bez ikavih sankcija samo što to odgovara jednoj političkoj strukturi“, objašnjava Kaluža.