"Tada su tzv. građanski Srbi zajedno sa nacionalno osvješćenim Srbima stali pod jedan krov i jasno rekli 'ne' nadglasavanju, domaćem i inostranom diktatu i spriječili da budemo politički apatridi u ovoj zemlji", istakao je Kalinić.

On je podsjetio da je poslanička grupa u tadašnjoj Skupštini BiH u oktobru 1991. odbila da podrži Deklaraciju o nezavisnosti BiH, koja je zapravo bila priprema za otcjepljenje ove republike od Jugoslavije.

"Tokom glasanja srpski poslanici su bili nadglasani. Poslanici SDS i SPO, kao i jedan broj reformista, među kojima je bio i Milorad Dodik, izašli smo i formirali Skupštinu srpskog naroda u BiH, koja je januara 1992. proglasila Republiku Srpsku. Danas sam ponosan što sam u tome dao i svoj mali doprinos, naravno i radostan što je Srpska uprkos svemu opstala i nastavlja, koliko god je drugi osporavali, već 30 godina da živi na ovim prostorima", rekao je Kalinić za "Kanadski Srbobran".

On je istakao da su pritisci na Srpsku od njenog nastanka do danas neprestani, kako iz Sarajeva tako i od pojedinih predstavnika međunarodne zajednice.

"Nikada nismo bili bez pritisaka. Oni koji nas ne vole smatrali su nas nužnim zlom. U ratu smo trpjeli i vojne i političke pritiske, a kroz sankcije i prema Republici i prema lokalnim zajednicama, i ekonomske. Na kraju rata dobili smo i sankcije od Srbije što je slomilo srca mnogih naših ljudi. Naučili smo, ipak, lekciju da moramo unutar sebe mobilisati snagu, pamet i snalažljivost da kao narod opstanemo i sačuvamo Republiku.

To je znalo rukovodstvo Srpske da postigne u vrlo teškim, ratnim vremenima, šta god o tome kritički mislili. Održali smo se, pored ostalog i zato jer smo bili jedinstveni, jer smo bili spremni da dijelimo svoju sudbinu sa sudbinom naroda i da opšti interes izdignemo iznad pojedinačnog. To bi trebalo da nam bude nauk i u ovim vremenima, koja su u političkom pogledu teška i ravna iskušenjima iz rata", istakao je Kalinić.

On je rekao da nema dana bez pritisaka iznutra i izvana, ali da sada Republika Srpska ima Milorada Dodika i vladajuću koaliciju koju predvodi SNSD i nepristajanje u kontinuitetu na diktat međunarodnih protektora.

"Imate jednu drugačiju konstelaciju odnosa i na globalnom i na regionalnom planu tako da ono što je moglo proći ranije 'šapatom' danas jednostavno ne prolazi, pa kolika god bila, i na ličnom planu, cijena tog otpora", dodao je Kalinić.

Na pitanje kako komentariše period rada Milorada Dodika kao predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, s obzirom na činjenicu da je prvi koji je načeo niz tema i to veoma bitnih za Srpsku, ali i budućnost BiH, Kalinić je rekao da je Dodik bez sumnje uradio dobar posao.

Prema njegovim riječima, Dodik je iznošenjem neprijatne istine o stvarnom političkom stanju u ovoj zemlji ogolio pogubnu ulogu međunarodnih staratelja, OHR i nekih ambasada.

"Sa pozicije predsjedavajućeg Dodik je iskoristio mnoge prilike da prije svega razotkrije pogubnost politike tzv. 'duha Dejtona' na kojoj još od njegovog potpisivanja jašu dijelovi međunarodne zajednice i frustrirana bošnjačka politička elita. I to je Dodik bez zadrške uradio ne samo pred očima domaće javnosti nego i na skupovima zemalja regiona, ali i pred Savjetom bezbjednosti UN", naglasio je Kalinić.

On je naveo da je na inicijativu Dodika i vladajuće koalicije ponuđena alternativa ovom međunarodnom intervencionizmu tj. da o budućnosti BiH na ravnopravnoj osnovi razgovaraju legitimni predstavnici sva tri konstitutivna naroda i međusobne odnose uređuju kroz demokratske institucije vraćajući u život principe izvornog Dejtona.

"Ako ovo ne ide, jasno je da dva naroda nikada neće pristati zarad floskule o građanskoj državi na dominaciju većinskog naroda i da imaju pravo da na miran način izaberu sopstveni put u budućnost. Dodik je na inteligentan način, upravo sa pozicije predsjedavajućeg, vratio u igru 'uspavano' hrvatsko nacionalno pitanje u BiH bez čijeg dugoročnog rješavanja teško da će biti mirne i stabilne BiH", dodao je Kalinić.

Takođe, naglasio je on, Dodik je uspio da učvrsti i još više razvije odnose sa državama u regionu.

"Odnosi sa Rusijom i Kinom su stabilizovani i unapređuju se na bazi međusobnog, pa i ličnog uvažavanja. Mislim da polako prestaju na nas gledati u crno-bijelim bojama i da će na kraju ispoljiti potrebnu strpljivost kako bi razriješili bosanski Gordijev čvor", rekao je Kalinić.

On je rekao da će aktuelni predsjedavajući Predsjedništva Željko Komšić, prije bilo kakvih njemu omiljenih napada na Srpsku i njeno rukovodstvo, morati da dobro razmisli zašto je u dvije susjedne zemlje i formalno i stvarno persona non grata i kako da riješi taj "državnički" problem.

Na pitanje da li BiH ima uopšte budućnosti, Kalinić je odgovorio da njena budućnost zavisi od mnogo čega.

"Ovog trenutka od OHR-a, Ustavnog suda u kojem Srbe preglasavaju uz pomoć inostranih sudija, od raznih stranaca infiltriranih u bezbjednosne i druge službe. Milorad Dodik, Željka Cvijanović i Narodna skupština Republike Srpske ponudili su platformu drugom entitetu i političkim predstavnicima druga dva konstitutivna naroda da između sebe, bez stranog uplitanja, razgovaraju o sadašnjim problemima i budućnosti BiH", rekao je Kalinić.

On smatra da će budućnost BiH odrediti činjenica u kojoj mjeri i na koji način je moguć povratak na izvorni Dejton da bi se otklonila bilo kakva mogućnost dalje unitarizacije a to znači dominacije većinskog naroda pod floskulom da je građansko bitnije i starije od nacionalnog.

"Dakle, BiH može ostati cijela, ali /nije paradoks/ iz tri ravnopravna dijela i da tako bude komforna za svaki njen konstitutivni narod, a ako to ne ide, ako se to pokušava izbjeći međunarodno pravo poznaje alternative koje se mogu realizovati na miran način, jer nijedan narod u BiH nema pravo da drži tapiju nad slobodom i budućnosti drugog naroda. Da se to poštovalo prije 30 godina rat sa svim tragičnim posljedicama mogao se izbjeći", istakao je Kalinić.

Govoreći o značaju saradnje sa srpskom dijasporom i da li se ona više treba uključiti u dešavanja u Srpskoj, Kalinić je ocijenio da je srpska dijaspora naše blago i da ni iz daleka nisu iskorišteni njeni potencijali i pomoć koju je spremna da pruži u izgradnji i napretku Srpske.

"Bilo bi poželjno da Vlada ima jedno interresorno koordinaciono tijelo koje će materijalizovati spremnost dijaspore da i dalje bude na raspolaganju našem narodu u Srpskoj. Ali, potrebno je mnogo transparentnije objasniti potencijalnim investitorima iz dijaspore da će ovdje kod nas njihov novac i njihovi projekti imati ne samo političku podršku već i punu pravnu sigurnost. Mnogi narodi u ovome regionu drže do svoje dijaspore, intenzivno je uključuju u svoje razvojne projekte. To bi trebalo da bude pouka i za nas", rekao je Kalinić.