"Pozitivna je već sama činjenica da je Dodik od prije izvjesnog vremena uspostavio redove radne kontakte sa najvišim zvaničnicima Turske, prije svega, sa predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom, a i sa njegovim najbližim saradnicima, među kojima iskusnom ministru inostranih poslova Mevlutu Čavušogluu pripada značajno mjesto", rekao je Tanasković u osvrtu na jučerašnju posjetu Dodika Turskoj.

Tanasković je naglasio da bošnjački i takozvani probosanski političari, pa čak i članovi Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Željko Komšić, suprotno svim pozitivnim pravilima i etici kolektivnog odlučivanja u Predsjedništvu svoje funkcije rutinski zloupotrebljavaju, tako da na međunarodnoj sceni saopštavaju samo ono što predstavlja njihovu političku platformu, dok stavove Srpske ne samo da prenebregavaju, već i ocjenjuju kao remetilačke i destruktivne.

"Dok Dodika partneri iz EU sprečavaju da prisustvuje skupovima kao nedavnom u Solunu u okviru SEECP-a, on samostalno u Istanbulu razgovara sa ministrom inostranih poslova najuticajnije učesnice toga autentično formata regionalne saradnje. Dodik je pod ličnim sankcijama vlade SAD, ali sa turskim zvaničnicima razmatra najznačajnije infrastrukturne projekte na teritoriji BiH i Srbije", rekao je Tanasković, koji je i bivši ambasador Srbije u Ankari.

On je naveo da Dodik treba uskoro da se sastane i sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom.

"S obzirom na to da zvanična Turska odbija da usvoji diplomatski neproduktivnu, politički krajnje jednostranu, a moralno duboko problematičnu crno-belu projekciju ratne konfiguracije u Ukrajini i oko nje, manevarski prostor njenog djelovanja kao (potencijalnog) posrednika se širi, a samim tim rastu i akcije Ankare kao samostalnog makroregionalnog činioca u prekomponovanju međunarodnog poretka, koje je u toku, čemu Erdoganova strategija odavno stremi", rekao je Tanasković.

Prema njegovim riječima, u logici takvog postavljanja treba tumačiti i aktualni pristup Turske zapadnom Balkanu, a konkretno i situaciji u BiH i sa njom povezanim kompleksom problema.

"Očigledno je da je matični tok bošnjačke politike procijenio da je najbolje čvrsto se vezati za Brisel i Vašington, uključujući i ekstremno antirusko pozicioniranje povodom rata u Ukrajini, iz čega žele da izvuku maksimalne dividende na unutrašnjepolitičkom planu, što je protivno srpskim, ali i hrvatskim legitimnim pravima i interesima u pogledu ostvarivanja ravnopravnosti u dejtonskoj BiH", ocijenio je Tanasković u pisanoj izjavi za Srnu.

On je ocijenio da lider HDZ-a Dragan Čović nije slučajno donio tešku i rizičnu odluku da se ne uključi i razgovore predstavnika političkih stranaka kod predsjednika Evropskog savjeta Šarla Mišela, dok je lider SDA Bakir Izetbegović prije izvjesnog vremena izjavio da sa njim, doduše, može popiti kafu, ali nikada više bez posrednika ili bar svjedoka raspravljati o političkim pitanjima.

"Niko nikome ne vjeruje. Prije nekoliko godina je lansirana, a u Istanbulu sada reafirmisana, ideja da se o problemima koji potresaju BiH, a oni su između Bošnjaka, Srba i Hrvata, a ne njih i Šolca ili Mišela, počne ozbiljno razgovarati u toj logičnoj trilaterali, uz podršku predsjednika Hrvatske i Srbije, kao i Bošnjacima oduvak naklonjene Turske, što bi ih oslobodilo osjećanja samoće", rekao je Tanasković.

On je ukazao da "tursko posredništvo" Srbima ranije nije bilo prihvatljivo, jer je Ankara otvoreno ispoljavala probošnjačko držanje, ali je ono od prije izvjesnog vremena neuporedivo uravnoteženije, što "brata Erdogana" na prvi pogled paradoksalno, sada čini nezgodnim za Bošnjake, jer njima odgovaraju samo antisrpski i, u nekim stvarima, Hrvatima neskloni "posrednici", a zapravo advokati.

"Zbog toga, a i opšteg konteksta stvorenog nezapamćenom polarizacijom u međunarodnoj zajednici povodom rata u Ukrajini, sumnjam da će u dogledno vreme na svim stranama biti raspoloženja da se realizuje ovakav konstruktivan dijaloški format van koordinata posredovanja EU i pritisaka SAD", rekao je Tanasković.

On je ocijenio da se tenzije u BiH ne mogu primiriti kad ih neprestano izazivaju oni koji se, uz pomoć sa strane, navodno zalažu za dobrobit zajedničke zemlje i svih njenih građana, a zapravo žele da ukinu koncept konstitutivnosti tri naroda i potrebu da se oni u BiH, kao potpuno ravnopravni, osjećaju kao u svojoj kući.

"Politička klima će stoga i tokom jula u BiH biti vrela", smatra Tanasković.