Bivši ambasador Srbije u Turskoj i Vatikanu smatra da je neosnovana dilema pitanje da li je Republika Srpska na putu nestanka zbog nametnutog zakona bivšeg visokog predstavnika Valentina Incka.

On objašnjava da je drugačiji slučaj sa BiH, koja iznutra ne postoji, baš kao ni Federacija BiH /FBiH/.

- To ne mora da znači da će BiH nestati. Ona bi mogla opstati ukoliko bi se, i spolja i iznutra, nastojanje da se sistematski osporava i relativizuje postojanje Republike Srpske zamijenilo realističnim i konstruktivnim traganjem predstavnika tri konstitutivna naroda za modelom održive zajedničke države Srba, Bošnjaka i Hrvata - ocijenio je Tanasković.

On kaže da u Inckovoj nametnutoj odluci, ipak, ima i nešto dobro, jer je konsolidovano političko jedinstvo u Srpskoj, u kojem su prije toga počele da se "pokazuju pukotine".

- To treba održati, jer je jasno da Bošnjaci u političkom smislu u Banjaluci ne mogu ništa da postignu, a predstavnici Srpske u Sarajevu itekako mogu - objasnio je Tanasković.

On je ukazao i da je Incko vezao ruke svom nasljedniku – nelegitimnom visokom predstavniku Kristijanu Šmitu, stavljajući ga u nezavidan položaj, jer je svima, pa i njemu jasno da ne može da cijeli jedan narod stavi na optuženičku klupu.

- Šmit ima još jedan veliki problem. Bošnjaci od njega očekuju mnogo, ali je to što oni traže nesprovodivo u praksi - zaključio je Tanasković.

Sociolog Slobodan Reljić smatra da Inckova posljednja odluka predstavlja "trijumf nerazuma" u svakom pogledu, dodajući da je poseban problem to što je donesena na isti datum /23. jula/ kada je i Austrougarska uputila sramotni ultimatum Srbiji.

- Taj ultumatum je bio povod koji je doveo do nestanka Austrougarske, što je činjenica koja ima veliku simboličku moć. Stanje u kojem su zapadne sile trenutno uporedivo je sa stanjem Austrougarske carevine prije jednog vijeka - rekao je Reljić.

On je ocijenio da je Zapad danas "ruina, koja je u fazi samouništenja", o čemu svjedoče i potezi koje njegovi predstavnici vuku u BiH.

- Svima je ovakve Bosne do guše, ali je problem u tome što se to na silu brani. Ako se bar polovini naroda ništa ne dopada, kao što je slučaj u BiH, onda ta država može da ostane samo u tvrdoj diktaturi kakva je današnja Bosna - rekao je Reljić.

On je dodao da moć Zapada dogorijeva i da svima postaje jasno da je funkcija visokog predstavnika u BiH relikt prošlosti, što je izgovorio i hrvatski šef diplomatije Goran Grlić Radman, znajući da to više nije nešto što ne smije da se izgovori.

Stručnjak za bezbjednost Predrag Ćeranić ukazao je da Inckovu nametnutu odluku i nelegalno imenovanje Kristijana Šmita za visokog predstavnika treba posmatrati u političkom, ali i u bezbjednosnom kontekstu.

Ćeranić, koji je podsjetio da su se Rusija i Kina usprotivile imenovanju Šmita, ukazuje da se poslije izostanka konsenzusa u Savjetu bezbjednosti UN o visokom predstavniku nameće zaključak da Bosna postaje predmet otvorene konfrontacije supersila.