Za Republiku Srpsku je neprihvatljivo da visoki predstavnik nastavlja rad. Treba da se kaže ne i njegovim najavama još agresivnije politike. Stav je to akademske zajednice. Valjalo bi i da Republika Srpska usvoji strategiju nastupa prema visokom predstavniku.
"Gdje će, prije svega, odražavati unutrašnje politike, a to, ako nećemo govoriti sofisticiranim rječnikom, to bi trebalo da označi jedno nacionalno jedinstvo, koje bi u jednom nastupu dugoročnijem trebalo da odredi poziciju Republike Srpske, bez obzira na način njegovog dolaska", rekao je Miloš Šolaja, profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Banjaluci.
S visokim predstavnikom, nemogući su i pregovori s Evropskom unijom. Politički i pravni stručnjaci podsjećaju da je još davno rečeno da je OHR u BiH završio sa svojim radom.
"Još i 2005. godine stav Venecijanske komisije koja je u ocijeni stanja ustavnosti u BiH stala na stanovište da ova zemlja ne može u budućnost sa Kancelarijom visokog predstavnika", izjavio je Nevenko Vranješ, profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Banjaluci.
"Da bi BiH kao suverena i nezavisna država vratila se svojim organima institucija u svom ustavno-pravnom, političkom, međunarodnom i svakom drugom statusu, tada bi konačno prestala institucija visokog predstavnika u BiH, a organi i institucije BiH preuzeli odgovornost za razvoj", ističe Mile Dmičić, profesor Ustavnog prava.
Značajno više loših poteza, odnosno nametnutih rješenja visokih predstavnika od odluka koje bi se mogle ocijeniti pozitivno. To se, kažu, posebno odnosi na upotrebu bolonjskih ovlaštenja.
