Početak fudbala u BiH vezuje se za 1903. godinu, kada je donesena prva fudbalska lopta, a organizovan razvoj ovog sporta u Sarajevu počinje 1908. godine, kada se grupa učenika šestog razreda gimnazije (današnji drugi razred srednje) upoznala o pravilima igre i počela aktivno da trenira.

"Slavija" je najstarije i najuspješnije sportsko društvo u Sarajevu do Drugog svjetskog rata - napominje istoričar Aleksandar Kostović, koji za sebe kaže da je i sam, od malena, "zaražen virusom" navijanja za taj klub.

"Pošto sam istoričar po struci, istraživanje "Slavije" je krenulo kao neki vid hobija. Naišao bih na članak o ovom sportskom društvu i sačuvao", objašnjava Kostović za Srnu, pojašnjavajući da je u početku imao uvid samo u opšte stvari koje su svima bile dostupne.

Sa digitalizacijom Narodne biblioteke Srbije, koja je omogućila uvid u arhivska izdanja štampe do Drugog svjetskog rata, Kostović je krenuo da istražuje istoriju "Slavije" na stranicama "Politike", "Vremena" i "Pravde".

"Dešavalo mi se da ostanem čitavu noć pretražujući te arhive dok ne bih našao neki zanimljiv tekst. Onda sam uvidio da treba da počnem skupljati materijal za knjigu o istoriji "Slavije", koja bi trebalo da svjetlost dana ugleda do kraja ove godine", navodi Kostović.

Dio građe za knjigu građani Istočnog Sarajeva mogu da vide u narednih mjesec dana u formi izložbe "Slavija 1908 - Velikani prošlog vremena", koja je 13. juna postavljena u kafiću "Elefant".

On pojašnjava da izložba kroz pet cjelina pokazuje razvojni put "Slavije", od čega tri vremenske cjeline pokrivaju period od osnivanja kluba 1908. godine do kraja tridesetih godina 20. vijeka.

Četvrta cjelina posvećena je izlasku "Slavije" u Evropu, a peta najznačajnijim imenima ovog kluba, među kojima je i najuspješniji igrač svih vremena Slavko Zagorac.

"Srednjoškolski sportski klub" bio je prvi nezvanični naziv simpatične sportske družine gimnazijalaca, koja je, osim fudbala, bila začetnik i mnogih drugih sportskih disciplina u Sarajevu poput lake atletike, planinarstva, skijanja, tenisa, boksa, konjičkog sporta i vaterpola.

Kad je riječ o fudbalu, prema podacima kojima raspolaže Kostović "Srednjoškolski sportski klub" za protivnika u prvim utakmicama imalo je austrijske vojnike 84. pukovnije na službi u Sarajevu, a prvo gostovanje bilo je u Splitu 1912. gdje su dvije utakmice odigrane sa "Hajdukom".

"Na Glavnoj skupini kluba održanoj 10. septembra 1913. godine donesena je odluka da se klub nazove "Srpski sportski klub" i pod tim imenom je funkcionisao i za vrijeme Prvog svjetskog rata u dalekoj Odesi gdje su se, pod vođstvom Steve Gerovca, okupili naši dobrovoljci koji su se tamo zatekli", naglašava Kostović.

Današnje ime kluba, datira od 1921. godine, kada kreće poslijeratni period stabilizacije i stvaranje modernog sportskog društva "Slavija" što je simbolizovalo tadašnji period slavenstva i ujedinjenja južnih Slovena.

Prema njegovim riječima, nakon Prvog svjetskog rata "Slavija" je sa sarajevskim "Hajdukom" i "SAŠK-om" napravila igralište na Skenderiji na kome su igrali do izgradnje sopstvenog stadiona na Marijin dvoru, koji je svečano otvoren 3. maja 1925. godine, i bio najmodernija sportska građevina tog vremena u Sarajevu.

"Dresovi u kojima se nastupalo su prvo bili boje praške Slavije - crveni, da bi dvadesetih godina sportska oprema u kojoj se nastupalo bila crno-bijela, a najveće uspjehe "Slavija" je postigla igrajući u plavim dresovima tridesetih godina prošlog vijeka", istakao je on.

"Slavija" od 1929. godine postaje dominantan klub iz Sarajevskog podsaveza, tako da već tridesetih godina prošlog vijeka počinju redovno da igraju ligu Kraljevine Jugoslavije, a dva puta su se borili i za titulu državnog šampiona.

Kostović je iznio zanimljivu činjenicu da je na proslavi 30 godina rada kluba prisustvovao i predsjednik Vlade tadašnje Kraljevine Jugoslavije Milan Stojadinović, uz brojne goste iz zemlje i inostranstva.

Slavija je 1940. godine bila prvi klub iz BiH koji je odigrao neku evropsku utakmicu u tadašnjem najznačajnijem "Mitropa /Srednjoevropskom/ kupu" protiv slavnog mađarskog "Ferencvaroša".

"Prvu utakmicu na domaćem terenu "Slavija" je senzacionalno pobijedila 3:0, dok je u drugoj utakmici u gostima izgubila sa 11:1", navodi Kostović.

Poslije Drugog svjetskog rata, nove komunističke vlasti ugasile su "Slaviju" bez ikakvog objašnjenja, a obnova kluba je morala da sačeka ratnu 1993. godinu.

Do 2004. godine Fudbalski klub "Slavija" iz Istočnog Sarajeva takmičila se u Prvoj i Drugoj ligi Republike Srpske, a u sezoni sezoni 2003/04. sa osvojenim prvim mjestom obezbijeđen je ulazak u Premijer ligu BiH.