Pod lupu su došli i Arapi. To da kupuju nekretnine po BiH nije nova vijest, ali jeste ona da je to neko napokon odlučio da istraži. Veliki investitori ili prikriveni prevaranti? Ko su ljudi koji otvore firme sa početnim kapitalom od 2000 maraka, a kupuju nekretnine vrijedne milione? Time bi trebalo da se pozabave bezbjednosne agencije ali i institucije koje kontrolišu tokove novca.
Pranje novca, utaja poreza, fiktivne firme, sve je ono na šta sumnjaju nadležne bh. institucije. Služba sa strancima, SIPA, Poreske uprave odlučile su da razotkriju šta se valja iza brda. 108 firmi sada je pod budnim okom istražnih organa. Poražavajuća činjenica je da samo 36 pravnih subjekata radi u skladu sa zakonom.
"Došli smo do podataka da ostalih 72 pravna lica nema uopšte na adresi. Da se radi o fiktivnim firmama ili se radi o firmama koje su bile na adresi, pa ih više nema, sad su neke druge firme na tim adresama. Međutim mi smo dalje vršili analizu i pokušali doći do podataka gdje smo u opštinskom sudu u Sarajevu izvadili podatke gdje se radi o 51 pravnom licu gdje je kupilo 365 nekretnina", izjavio je Slobodan Ujić, direktor Službe za poslove sa strancima BiH.
U Upravi za indirektno oporezivanje primjetili su da se u proteklih mjeseci pojavio povećan broj zahtjeva firmi za ulazak u sistem PDV, a čiji su vlasnici Arapi. Neki su odbijeni, neki ne.
"Moram reći da smo mi veći dio tih zahtjeva i odbili, a naravno određen dio tih zahtjeva smo morali odobriti iz razloga što su bili ispunjeni zakonom predviđeni zahtjevi. Osnovni zakonom predviđen uslov za ulazak u sistem PDV jeste da firma pređe prag u iznosu od 50.000 maraka oporezivog prometa u okviru godinu dana", rekao je Ratko Kovačević, potparol Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Agencija za istrage i zaštitu raspolaže određenim saznanjima o postojanju fiktivnih firmi u BiH i eventualnoj utaji poreza prilikom kupovine i pranja novca. Za sada, ne iznose više podataka u javnost.
Odakle su došli novci kojima su se kupovale nekretnine, ako su računi firmi mirovali mjesecima, kako je novac uopšte unesen u BiH i ko stoji iza prodatih nekretnina, time će se baviti istražni organi u Bosni i Hercegovini. Utvrdi li se bilo kakva nepravilnost, obećavaju u službama, reagovaće brzo i u skladu sa Zakonom.
Postavlja se pitanje da li će BiH imati snage i one političke da se suoči sa svim problemima koje bi mogli da naprave arapski turisti. Ne oni koji i dođu samo zarad turizma. Pod upitnikom stoji i to da li će izaći na vidjelo i oni koji su Arape doveli i obećavali im med i mlijeko. Upravo time se bavila i parlamentarna Komisija za odbranu i bezbjednost koja ni do dan danas nema nikakve informacije.
"Kada je u pitanju jedan dio arapskog svijeta kreira nekakav politički ekstremizam i podlogu za to nalazi u dokazu da su oni primarno zainteresovani za oavaj prostor, pokušavaju da se ovdje, neću da kažem naseli, ali jedan dio njih da stekne neku vrstu adrese. Kada u sve to uzmemo mogućnost da se radi o pranju novca što je jedna od sumnji, jasno je da mi koji živimo ovdje niti imamo, niti trebamo tražiti prijatelje izvan ove zemlje", naglasio je Ognjen Tadić, član Komisije za odbranu i bezbjednost PS BiH (SDS).
Dok bh. političari još nisu načisto o čemu se radi, građani u BiH znaju šta je po srijedi. U RS su izričiti da Arapima na njihovoj “đedovini” nije mjesto. Drugačijeg mišljena nisu ni komšije iz drugog entiteta.
U mnogim dijelovima Sarajeva, na javnim objektima, pored latinice ispisano je i arapsko pismo. Nije isključeno da će se sve češće ispisivati. Prodavac, zapravo, i nema pojma da je svoje imanje prodao strancu jer se cijela procedura završi preko posrednika.
Kupovina, preko posrednika, atraktivnih lokacija, a neki će reći i strateških mjesta, na mala vrata otvara put državljanstvu BiH. Iako se mora priznati da u BiH i nije teško doći do državljanstva. Pitanje je samo zbog čega je Bosna i Hercegovina i to prije svega područje sarajevsko-romanijske regije toliko Arapima i interesantno i koliko su to novca spremni da potroše. Možda službe daju odgovore.
