"Smatramo da takav čovjek zaslužuje ulicu u našem gradu", kažu SNSD-ovci.

Živko Babić je bivši gradonačelnik, odnosno predsjednik Skupštine opštine Banjaluka, kako je 1969. godine zvanično bio naziv funkcije koju je obavljao.

Banjalučani ga se sjećaju po djelima kada je Banjaluku zadesio katastrofalni zemljotres. Prvi udar dogodio se u poslijepodnevnim satima, 26.oktobra: srušeni i oštećeni brojni stambeni, poslovni i privredni objekti, građani dočekuju noć van svojih domova i kuća.

Iako je kataklizma, prema svjedočenju hroničara, izazvala paniku i strah, ipak gradsko rukovodstvo na čelu sa predsjednikom Skupštine opštine Živkom Babićem i saradnicima, preduzima sve neophodne mjere kako bi se pomoglo građanima u trenutku kada Banjaluka vjerovatno doživljava najteže trenutke u svojoj istoriji. Sve ono čime je tadašnja gradska uprava raspolagala stavljeno je u funkciju da se koliko-toliko normalizuje situacija: na terenu su aktivisti mjesnih zajednica, članovi omladinskih organizacija, Civilna zaštita, javne institucije i ustanove svoj rad prilagođavaju novonastaloj situaciji.

Prema sjećanjima Banjalučana, formiran je i Štab za vanredne situacije ili što bi se danas reklo - Štab za krizne situacije, na čijem se čelu nalazio Živko Babić. Stiže i pomoć iz drugih gradova. Međutim, stručnjaci upozoravaju da bi nakon prvog udara mogao uslijediti i drugi, čak i razorniji. Ostaće zabilježeno: Nakon prvog udara, na osnovu predviđanja stručnjaka, a i svoje lične procjene, Živko Babić donosi odluku o obustavi rada svih škola. On je u stvari naredio da se u ponedjeljak, 27.oktobra, otkazuje rad svih škola i obustavi nastava, kao i rad svih kolektiva. Banjaluku je 27. oktobra, u 9 sati i 11 minuta, zadesio još jači udar nego prethodnog dana, i razorio sve što je koliko-toliko ostalo čitavo. Bilo je i ljudskih žrtava. I danas Banjalučani tvrde da nije bilo ovakve odluke Živka Babića, broj žrtava bio bi daleko veći.