Načelnik Službe za vaskularnu hirurgiju UKC-a Milanko Maksić rekao je novinarima da je u ovoj službi prije sedam dana urađena vrlo rijetka operacija vaskularnog bolesnika koji ima transpoziciju /promjenu strane/ organa grudne i trbušne šupljine, takozvani situs inverzus. 

Maksić je pojasnio da situs inverzus predstavlja urođenu manu koja se karakteriše promjenom strane unutrašnjih organa koji izgledaju kao u ogledalu. 

Prema njegovim riječima, kod sedamdesetrogodišnjeg pacijenta iz Doboja operisana je aneurizma trbušne aorte, koja je bila upaljena. 

Maksić je naveo da se težina ovog operativnog zahvata ogleda u tome što je riječ o pacijentu koji ima urođenu promijenjenu stranu untrašnjih organa - situs inverzus, što je veoma rijetko, zbog čega je zahvat bio izuzetno komplikovan. 

"Ponosan sam na kompletnu našu ekipu, na asistente i medicinske sestre, anesteziologe i sestre instrumentarke. Ovo je slučaj koji se javlja jedan na 100.000", naglasio je Maksić i dodao da je prije intervencije znao da pacijent ima situs inverzus, što je, kako je rekao, zahtijevalo mnogo opreza, vještine i hrabrosti. 

Maksić je naveo da je ljekar 30 godina, te da je u Službi za vaskularnu hirurgiju 25 godina i da je ovo drugi put da vidi situs inverzus, dodajući da je prvi put ovakav slučaj vidio prije 17 godina u Beogradu. 

On je rekao da ljekari Službe za vaskularnu hirurgiju rade u vrlo teškim uslovima, ali da postižu odlične rezultate. 

"Imamo mladi kadar i vrijedne ljude u koje treba ulagati. Neka usavrše stare metode, a normalno da treba da razvijamo nove, koje se rade u svijetu", kaže Maksić. 

Govoreći o razvoju vaskularne hirurgije, Maksić je ukazao da je neophodan adekvatan prostor i kadar. 

"Sad trenutno imamo sedam završenih vaskularnih hirurga, jednog kolegu koji završava specijalizaciju u Beogradu. Moja ideja je da se na tome ne stane jer je potrebno mnogo više vaskularnih hirurga s obzirom na broj stanovnika i geografske karakteristike naše države", rekao je Maksić. 

On je istakao da bi sve bolnice opšteg tipa trebalo da imaju najmanje tri vaskularna hirurga kako bi bio znatno popravljen kvalitet života bolesnika. 

"Svaki dan se susrećemo sa sve više zapuštenim bolesnicima koji o svemu najviše vode brigu, a o svom zdravlju najmanje", dodao je Maksić. 

On je rekao da bi, prema njegovim informacijama, Služba za vaskularnu hirurgiju u septembru trebalo da se preseli u rekonstruisane prostorije Centralnog medicinskog bloka, što će, kako je ocijenio, biti odlično. 

Maksić je naveo da problem za razvoj vaskularne hiturgije predstavlja i nedovoljan broj operativnih dana, dodajući da ova služba sedmično ima samo dva operativna dana. 

Glavna sestra Službe za vaskularnu hirurgiju Milanka Azarić napomenula je da ova služba ima 15 medicinskih sestara, koje obavljaju težak posao u njezi vaskularnih bolesnika. 

Ona je rekla da medicinske sestre moraju da prate svjetske trendove i ulažu mnogo u znanje. 

"Medicinske sestre moraju da imaju mnogo znanja i vještine da bi obavljale posao njege, pogotovo teških bolesnika", istakla je Azarićeva. 

Operisani pacijent Savo Mišić iz Doboja sa urođenom promjenom strane unutrašnjih organa naveo je da se uspješno oporavio i da će sutra biti otpušten kući. 

"Odlično se osjećam i nadam se da će sve biti dobro", kaže Mišić i dodaje da je za urođenu promjenu rasporeda unutrašnjih organa saznao osamdesetih godina prošlog vijeka, kada se počela upotrebljavati savremena tehnika. 

Mišić je dodao da nikad nije imao zdravstvenih problema zbog ovakvog urođenog rasporeda unutrašnjih organa.