"Edukacija je ključna. To se odnosi i na građane i na pojedince, da upoznaju objekat u kojem žive, sve o njemu da saznaju, da urede unutrašnji prostor. Međutim, suština je u edukaciji, da se više priča o zemljotresima, o posljedicama i o načinima zaštite", kaže Vesna Šipka, stručni saradnik za planove zaštite i spasavanja u odsjeku Civilne zaštite Banjaluka.

Što se tiče kvaliteta gradnje u Banjaluci, o tome odlučuje više faktora, od izvođača do nadzora. Međutim, postoje kritični periodi i tipovi objekata, na koje treba posebno obratiti pažnju. 

"Mislim da je tu problem najviše bio kod gradnje individualnih kuća. Za svoje pare hoćete da napravite kuću, da uselite u nju. Imate zidare koji vam vode sve, a to nije dobro", rekao je Slobodan Stanarević, predsjednik Komisije za prostorno uređenje Skupštine grada Banjaluka.

"Ljudi su kuće gradili u sopstvenoj režiji misleći da znaju to sve uraditi. Međutim, nije to baš tako. Dovoljno je da naprave par katastrofalnih grešaka. U slučaju zemljotresa, objekat će se srušiti", ističe Anđelko Cumbo, profesor na AGGF-u.

Od posebne važnosti je popis trenutnih objekata. Postoje stambene zgrade koje su sagrađene i prije Drugog svjetskog rata, kao i veliki broj nelegalno sagrađenih objekata. 

"Neophodno je napraviti bazu svih objekata, popisati ih prema načinu gradnje, prema materijalima, prema starosti, održavanju, i to je jedini put kada je u pitanju procjena ugroženosti", dodaje Šipka.

Zabrinjava i činjenica što smo po usklađenosti i ažurnosti zakonskih rješenja i propisa na začelju i u Evropi i regionu. A bolji propisi i njihovo provođenje su upravo prvi korak u borbi za bolji kvalitet života.