Naglašava da u redovima opozicije slijedi period velikih kalkulacija ko će gdje biti 2022. godine, s obzirom na to da imaju „mnogo kandidata, a malo mjesta“.

– Već sada mnogi od njih razvijaju strategiju kako da ne unište svoju političku karijeru, pa da mogu da izađu na sljedeće opšte izbore. Kreću kalkulacije gdje se 2022. vide Ivanić, Borenović, Crnadak, Stanivuković,  Trivićeva… Kad je riječ o predstojećim izborima, opozicija i dalje nema nijednog kandidata, a unutar partija nema potpune saglasnosti ni ko, ni koliko će ih biti – kaže Radojičić u intervjuu za Srpskainfo.

Šta vi imate?

Blok koji je potpisao sporazum i ima zajedničkog kandidata za gradonačelnika. Imamo deset partija koje su voljne da 16. novembra formiraju novu stabilnu skupštinsku većinu.

Da li to znači da je ishod izbora krajnje izvjestan?

Sva istraživanja pokazuju da je prilično ubjedljiva razlika za gradonačelnika, i to u našu korist. Opozicija ima iste te rezultate, kao i mi. Dakle, oni će nekoga morati gurnuti da izgubi, a to nikome nije ugodno. Jer, opet dolaze novi izbori i opet se mora kretati od startne pozicije. S druge strane, mi imamo veliko povjerenje građana, na što ukazuju i podaci iz nedavnog istraživanja po kojem 60 odsto građana smatra da Banjaluka ide u dobrom pravcu. Uzdamo se u ono što smo radili i što radimo, bez obzira na to ko će biti s druge strane. S obzirom na rejtinge, pretpostavljam da će naša koalicija odnijeti ubjedljivu pobjedu.

Za SDS ste rekli da liče na “golf 2”, odnosno da uvijek postoji pet odsto ljudi koji će ga kupiti, ali da je to i dalje “golf 2”.

SDS definitivno gotovo da ne postoji u Banjaluci.

Iz ove partije odgovorili su da se ponašate u maniru seoske snaše, te da je ovo „kraj političke karijere gradonačelnika u pokušaju“.

Neka su živi i zdravi! Moju kandidaturu podržalo je deset političkih partija, što znači da smo dobro radili prethodne četiri godine. Da nismo, ne bismo mogli da zadržimo ni postojeću koaliciji, a mi smo je i proširili.

Šta to još znači?

Da postoji povjerenje i da je ovo blok koji daje potencijal, snagu i perspektivu da možemo da uradimo još više. Većina onih koji će izaći na izbore okrenuta je upravo ovom bloku.

Koje su prednosti stabilnih političkih odnosa u jednoj koaliciji?

Mi imamo stabilan vladajući blok u Banjaluci i nismo ograničeni uskostranačkim interesima. Iskustva nekoliko lokalnih zajednica u RS, u kojima su nestabilne većine, pokazuju da te opštine stagniraju, poput Teslića, Prijedora, Bileće, gdje su nestabilni politički odnosi posljedica zastoja razvoja grada ili opštine. Mi imamo širok potencijal da radimo normalno iduće četiri godine, a ne da se iscrpljujemo političkim zavrzlamama.

U kojem pogledu epidemija može da poremeti predizbornu kampanju?

U ovom momentu niko ne zna kako će se uopšte moći voditi kampanja. Svi znamo kakvi su standardi izbornih kampanja u pogledu javnih okupljanja i načina oglašavanja. I dalje je na snazi restrikcija javnih okupljanja i niko ne može da zna kakav ćemo režim imati u oktobru.

U svakom slučaju, to je veći problem za opoziciju nego za vlast?

Svima će biti problem da priđu građanima. Onima koji imaju veliku mrežu, svakako je malo lakše. A opozicija ni približno nema razvijenu mrežu na terenu kao naš koalicioni blok.

Da li će saniranje posljedica epidemije zakočiti neke razvojne projekte u gradu?

Ova godina je potpuno drugačija u odnosu na ono što je planirano. Budžeti su usvojeni u decembru lani, do marta je sve išlo jednim tokom, a onda se sve potpuno okrenulo. Međutim, kad je krenula epidemija, naš stav je bio da nema odustajanja.

U suprotnom?

Ako uđete u redukovanje kapitalnih investicija, onda ste povukli spiralu recesije. A to znači manju potrošnju, dalju štednju, dublju krizu… Jedan od vidova pomoći privredi i oporavku jeste i finansiranje kapitalnih ulaganja.

Šta se, konkretno, promijenilo od marta?

Banjaluka je do marta dostigla rekordan broj zaposlenih, oko 75.000, te rekordno nisku nezaposlenost, oko 8,5 odsto. Sad se bilježi blagi rast broja nezaposlenih, uz gašenje pojedinih subjekata. Do marta smo imali pozitivnu razvojnu priču, a od marta najavu recesije i promjenu prioriteta.

Šta će sada biti prioritet?

Sačuvati ekonomsku aktivnost, broj privrednih subjekata i broj zaposlenih u privredi. Prvi izazov definitivno će biti vratiti se na neke pravce razvoja koje smo imali do marta.

Da li ćete raditi reviziju strateških planova?

Moraćemo, zbog ove krize za koju niko ne zna koliko će trajati. Bez obzira na to, ostaje naš cilj da, izgradnjom niza novih vodovoda, obezbijedimo da 95 odsto stanovništva Banjaluke ima stabilno snabdijevanje vodom. Jedan od prioriteta za budućnost svakako je i usvajanje rješenja za tretman otpadnih voda, što je, ujedno, najveća pojedinačna investicija u gradu. Sljedeći prioriteti tiču se velikih komunalnih projekata, tipa mostova, saobraćajnica, kružnih tokova…

Dokle se stiglo s programom „Banjaluka 2025“?

U iduće četiri godine nastavljamo ga kao program „Banjaluka 2025 plus“, sa još jednom dodatnom simbolikom da naš grad mora da radi za „5 plus“, da mora da bude odličan, najbolji. Takođe, treba da ga vode najbolji, a ne da bude eksperiment za loše đake.

Šta smatrate svojim najvećim dosadašnjim uspjehom?

To što smo podigli i očekivanja i standarde. Toliko smo projekata uradili da više malo ko reaguje na novi vrtić, vodovod ili kružni tok. To je, naime, postalo nešto što se sada podrazumijeva. Generalno, zadovoljan sam konceptom po kojem smo u proteklom periodu radili. Usvojili smo i mnoge strateške dokumente, jer grad ne može da se razvija na ad hok bazi, od danas do sutra.

Nego?

Morate da imati stratešku viziju grada za narednih deset i više godina i da radite po tome. Banjaluka ima strategiju razvoja, plan kapitalnih investicija, strategiju kulture, strategiju saobraćaja, radimo na urbanističkom planu grada, na akcionom planu zelenog grada i na strategiji bezbjednosti. Godišnju dinamiku pratimo u vrlo visokom procentu, čak i u ovim kriznim vremenima.

Šta vidite kao svoj najveći neuspjeh?

Možda ću zvučati narcisoidno, ali ću reći da nisam imao neuspjeha.

Bogami, opozicija se neće složiti s tim!

Nema veze, neka se zabavljaju nečim.

Raditi još više i bolje

Gdje vidite Banjaluku za četiri godine?

Konceptualno, mi već četiri godine govorimo da je Banjaluka ponosan glavni grad RS, što znači da ona daje najbolje prakse i iskustva koje svi ostali mogu da prate i da ostalimo služi kao primjer. Ona je i regionalni centar, jer mi svoj razvoj možemo da posmatramo ne samo u kontekstu Krajine ili zapadnog dijela RS, već i šire. Banjaluka ima sve pretpostavke da se nametne kao jedan od regionalnih lidera, odnosno grad u koji će se dolaziti bez obzira da li je riječ o nekom kulturnom događaju, kupovini ili nečem trećem.

Koje prednosti nudi koncept zelenog i pametnog grada?

Da postanemo moderan evropski grad. Prethodnih godina uradili smo mnogo na transformaciji grada, a iduće četiri godine to treba da bude još više. Cilj nam je da se, kad se Banjaluku 2024. uporedi sa onom iz 2016, uoči velika razlika na transformaciji, i to u svim oblastima.