Predsjednik banjalučke Skupštine grada LJubo Ninković izjavio je da u Banjaluci treba da bude izgrađeno centralno spomen-obilježje poginulim borcima Vojske Republike Srpske.
On kaže da u ovom trenutku ne može da kaže kada bi mogla da bude održana vanredna sjednica Skupštine grada na kojoj bi bilo raspravljano o izgradnji ovog spomen-obilježja.
Ninković naglašava da o izgradnji centralnog spomenika treba da budu konsultovane i druge lokalne zajednice, što, kako mu je poznato, nije učinjeno.
On je na konferenciji za novinare nakon sastanka sa predsjednikom Gradskog odbora SNSD-a Banjaluka Vladom Đajićem i radnom grupom za izgradnju spomen-obilježja poginulim i nestalim borcima Odbrambeno-otadžbinskog rata od 1992. do 1995. godine, rekao da za vanrednu sjednicu Skupštine grada Poslovnikom nije predviđena sjednica Kolegijuma i da se dnevni red formira na samom zasjedanju.
Inicijator radne grupe za izgradnju centralnog spomen-obilježja Vlado Đajić kaže da je srećan što Banjaluka dobija spomenik, ali da, kako je istakao, ne želi da neko na tome prikuplja političke poene.
On naglašava da spomenik mora da bude urađen kako treba - od izgleda do lokacije. "Mi smo došli sa dobrom namjerom, a gradonačelnik nas nije primio", naglasio je Đajić.
On je upitao da li po zakonu gradonačelnik Banjaluke ima pravo da vodi izgradnju spomen-obilježja.
"Naša želja je da se svi pomirimo i da se što prije napravi spomenik. Nećemo odustati od toga da bude kako treba", istakao je Đajić i napomenuo da borci ne žele da se ovom izgradnjom "unakazi grad".
Đajić je rekao da je želja radne grupe da se održi vanredna sjednica Skupštine grada, da se čuje javno mnjenje, pravnici, da se uključe institucije Republike Srpske i da se napravi najbolji spomenik palim borcima za Repubiku Srpsku.
"Imamo mnogo primjedbi na izgled, na lokaciju, primjedbi drugih gradova, jedinica, ratnika, poginulih boraca...", istakao je Đajić.
On je dodao da postoje tri lokacije ispred Palate Republike na kojima se može graditi spomen-obilježje poginulim i nestalim borcima Odbrambeno-otadžbinskog rata od 1992. do 1995. godine.
Član radne grupe Darko Matijašević rekao je da njega zanima da se sve uradi po zakonu, kao i da je sam konkurs bio sporan, jer je ispalo da je spomenik gradski, a ne nacionalni.
"Nadležnost Vlade mora da bude kada je riječ o nečemu sa predznakom nacionalno. Ovo je ogromna stvar i zahvalan sam svima koji žele da spomen-obilježje vrate u zakonski okvir", naveo je Matijašević.
Profesor Istorije savremenog doba na Filozofskom fakultetu u Banjaluci Goran Latinović smatra da u idejnom rješenju prema kojem se gradi spomen-obilježje na lokaciji parkinga kod "Kraša" postoji propust, jer ne prikazuje sve odrede poginulih boraca.
Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, koji se obratio novinarima odmah nakon konferencije za novinare Ninkovića i Đajića, napominje da je ideja od početka da spomen-obilježje bude u centru Banjaluke i posvećeno svim borcima Odbrambeno-otadžbinskog rata.
On smatra da je lokacija na parkingu kod "Kraša" adekvatna.
"Dobili smo saglasnost Republičkog zavoda za zašitu spomenika, imamo građevinsku, zemlja je gradska i milion KM je već izvedenih radova, to su činjenice. Ovo nije spomenik bilo kome od nas, ovo je zavjetni spomenik", rekao je Stanivuković i dodao da promjena lokacije znači godine odgađanja.
On kaže da su 62 stuba kao obilježja brigada zamisao arhitekte, kao simbolična poruka, te da će na spomeniku biti uklesana imena svih poginulih boraca.
