Spomen-bista profesora Predraga Guge Lazarevića otkrivena je danas na platou ispred Narodnog pozorišta Republike Srpske u Banjaluci.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da je Lazarević ostavio trag na mnogo većem prostoru od Banjaluke, a da je Banjaluku posebno volio.
"U tom širem prostoru bio je rodonačelnik buđenja srpske ideje, koju su u to vrijeme budili kako Jovan Rašković, tako kasnije i (Nikola) Koljević i (Radovan) Karadžić. Ono što je radio je uvijek bilo iskreno i svi smo se okoristili od te njegove iskrenosti", istakao je Stevandić.
Bistu su otkrili gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković i kćerka profesora Lazarevića, Nadežda Lazarević Kovačević.
Stanivuković je istakao da je profesor Lazarević danas i zvanično postao bezvremenski, što je uvijek i bio.
"Banjaluka je danas otkrivanjem ove biste otišla u budućnost, ali vezujući se za svoje korijene, one istinske Banjalučane koji su ostavili neizbrisiv trag. Hvala porodici Lazarević koja vijekovima krasi i oblikuje naš grad", rekao je Stanivuković.
Kćerka profesora Lazarevića, Nadežda Lazarević Kovačević rekla je da je današnji događaj za nju veoma emotivan.
"Sigurna sam da bi, kada bi mogao da bira mjesto gdje bi bista bila postavljena, tata odabrao da to bude upravo ovdje ispred Narodnog pozorišta Republike Srpske jer su sva njegova široka interesovanja, na neki način, bila sublimirana u toj oblasti teatrologije. To mu je bilo ne samo interesovanje, nego i velika ljubav", rekla je Kovačevićeva.
Kovačevićeva je navela da je bistu uradio akademski vajar Stevan Čegar, dugogodišnji prijatelj profesora Lazarevića, još 1999. godine i to po njegovoj želji, te da je ta bista sve donedavno, odnosno do usvajanja inicijative za podizanje spomen-biste, bila u njihovoj kući.
Njegovo preosveštenstvo episkop pakračko-slavonski Jovan rekao je da je profesor Lazarević smatrao da je škola ta koja treba da objedini srpski narod.
"Sam profesor Lazarević imao je duboke korijene, ali on sam je bio duboko ukorijenjen u svom gradu, gdje je ostvario svoju glavnu pedagošku misao, a to je da smo dužni korijenima, ali da ne može opravdati te korijene ako iz njih ne izniknemo da zakrilimo čitav svijet i kosmos", poručio je vladika.
Inicijativu za postavljanje spomen-biste profesoru Lazareviću pokrenuo je, početkom ove godine, odbornik u Skupštini grada Banjaluke Dragan Milanović, koji je izrazio zadovoljstvo time što je uspješno okončana ova inicijativa.
Predrag Lazarević rođen je 28. maja 1929. godine u Banjaluci, a u rodnom gradu se i upokojio 23. septembra 2014. godine.
Bio je profesor, istoričar i teoretičar književnosti, književni, likovni i pozorišni kritičar. U rodnom gradu završio je četiri razreda osnovne i prvi razred gimnazije.
Za vrijeme Drugog svjetskog rata, u izbjeglištvu u Beogradu, u Trećoj muškoj gimnaziji nastavlja školovanje i do okončanja rata (1945) završava još četiri razreda.
Nakon povratka u Banjaluku, od 1945. do 1948. godine, okončava gimnazijsko školovanje.
Cijeli radni vijek proveo je u Banjaluci. Bio je profesor Gimnazije (1954-1956) i Učiteljske škole (1956-1958), upravnik Narodnog pozorišta Bosanske Krajine (1958-1964), profesor na Pedagoškoj akademiji (1966-1989), te direktor Narodne i univerzitetske biblioteke "Petar Kočić" (1989-1999).
Jedan je od pokretača banjalučkog časopisa za književnost i kulturu "Putevi" (1960), te pokretač i dugogodišnji urednik stručnog glasila "Prilozi nastavi srpskohrvatskog jezika i književnosti" (1966–1980).
Bio je počasni doktor Univerziteta u Banjaluci, član Senata i poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske (1996-1998), te dobitnik uglednih književnih priznanja.
