Istražuju učešće državljana BiH

Agenti OBA-e s američkim kolegama "češljaju" zatvore i kampove u Siriji i Iraku?

  • 14.03.2019. 09:34

Vlasti u BiH se užurbano pripremaju na transport u zemlju svih državljana zarobljenih u redovima zloglasnog ISIL-a, kao i žena i djece koji se nalaze uglavnom u kampovima po Siriji i Iraku.

Pobjednička koalicija s Amerikom na čelu je zatražila od svih zemalja da preuzmu svoje zarobljene državljane zaluđene fanatičnom i krvlju natopljenom idejom stvaranja velike tzv. Islamske države na prostoru Sirije i Iraka, a ministar spoljnih poslova Igor Crnadak se prošlog mjeseca u ime BiH obvezao da će taj američki zahtjev BiH i ispuniti.

Savjet ministara je još krajem prošle godine najavilo utemeljenje Koordinacijskoga tima koje bi bilo zaduženo za „operaciju“ povratka i prijema svih zarobljenih državljana u slomljenom kalifatu.

Pripreme za povratak

Ta bi se ”Koordinacija” trebala ovih dana i konačno formalizovati, a u međuvremenu je već započela priprema povratka i obrada zarobljenih državljana BiH i njihovih porodica. Nije to nimalo jednostavan proces i tako priprosta procedura.

Svakog zarobljenika mora se pojedinačno identifikovati, a i veoma je komplikovan prevoz od daleke Sirije do BiH. Kako se saznaje u tajnosti su nedavno na Bliski i Srednji istok otputovali agenti OBA-e u pratnji i uz pomoć američkih špijuna da na licu mjesta izvrše sve obrade i pripreme za povratak nekoliko desetina zarobljenih Bh. isilovaca u Sarajevo.

Osim što im treba precizno utvrditi identitet, bh. bezbjednjaci imaju vrlo bitnu zadaću razmjene podataka s Amerikancima, Kurdima, Sirijcima i Iračanima o ulozi svakog zarobljenog državljanina BiH u strašnom krvoproliću u Siriji i Iraku, a mora se vrlo egzaktno provjeriti jesu li ti ljudi možda okrvavili ruke do lakata i možda počinili jezive ratne zločine što je bio ritual i praksa njihove bradate „braće“ iz vojske tzv. Islamske države.

Kazneni zakon u BiH je potpuno jasan. Svi koji će se vratiti u BiH, a dokaže se da su učestvovali na stranom ratištu u borbama za tzv. islamsku državu odmah po slijetanju u sarajevski aerodrom će u pratnji policije biti predani pravosuđu BiH i gotovo je sigurno kako će biti osuđeni. Ali, ako agenti OBA u svom „češljanju“ identiteta i uloge bh. zarobljenika dođu do provjerenih činjenica da su počinili i ratne zločine onda im prijete i dodatno znatno veće kazne. Do kraja ovoga mjeseca bi, kako tvrdi ministar bezbjednosti Dragan Mektić u BiH trebali sletjeti i prvi državljani BiH, privremeni stanari sirijskih i iračkih kazamata.

”Da je otišao raditi, da zaradi novac, da pomogne porodici, pa hajde. On je otišao da ubija nevine ljude. I sada, kad se vrati, neka traži svog Bilala Bosnića, on ima i žene i kuće, neka mu on da sve što mu treba”, poručuje Šefik Ćufurović otac zarobljenoga „isilovca“ Ibre Ćufurovića s područja Velike Kladuše koji bi među prvima trebao stići u BiH.

”Što se mene tiče, zaslužio je smrtnu kaznu. On više nije moj sin i meni ne treba. Mogu samo otići ako me Tužilaštvo pozove da budem svjedok protiv njega, ispričaću im sve što sam vama otkrio”, otkriva iz dubine duše jezivo tragičnu porodičnu sudbinu otac rastrojenog i „ispranog“ mladića.

Početkom februara ove godine Sjedinjene Američke Države pozvale su zemlje širom svijeta da preuzmu svoje državljane, strane borce, ali i žene i djecu. Iz Savjeta Europe je poručeno BiH da će morati primiti nazad sve svoje državljane koji su se borili u redovima ID-a.

Ratni zločini

Militantima u zamišljenom kalifatu pridružilo se oko 40.000 stranih boraca iz 110 zemalja svijeta. Nije poznat tačan broj bosanskohercegovačkih državljana koji se u ovom trenutku nalaze na području Sirije i Iraka. U domaćim institucijama se optimistično tvrdi da je BiH uspješno razvila mehanizme za prihvatanje povratnika sa stranih ratišta te da su prvi takvi slučajevi zabilježeni već 2013. godine.

”Dakle, ne radi  se o nekom potpuno novom izazovu, povratak  neće biti tako masovan da ga se neće moći kontrolisati. Individualno će se utvrđivati moguća kaznena odgovornost svakog od tih povratnika i procjenjivati ima li elemenata za podizanje optužnica. Ono što nedostaje su programi za rehabilitaciju i reintegraciju povratnika muškaraca, žena i djece u društvo. To niti može, niti treba biti posao represivnog aparata i radi se o izazovu za cjelokupno društvo. Nisam siguran da smo u ovom trenutku u stanju djelotvorno odgovoriti na taj izazov”, analizira ekspert za terorizma prof.dr. Vlado Azinović.

Prema njegovom tumačenju osobe koje su napustile BiH nakon ljeta 2014. godine, kada je usvojena dopuna Kaznenog zakona u članku 162 B, kojim se sankcioniše učestvovanje u paravojnim ili parapolicijskim formacijama u nekom sukobu izvan BiH, po povratku u zemlju biće saslušane, u nekim slučajevima i zadržane. Na temelju prikupljenih saznanja i agenata OBA-e u razmjeni sa američkim kolegama i obavještajcima u Siriji i Iraku i dokaza protiv njih protiv povratnika će sigurno biti podignute optužnice i biće im suđeno pred Sudom BiH. U dosadašnjoj praksi suđenja za organizovanje, poticanja pa i sami odlazak na strana ratišta „domaći teroristi“ su se uglavnom uspijevali nagoditi sa Tužilaštvom BiH pa su dobivali relativno blage odnosno minimalne kazne.

U slučajevima zarobljenih pripadnika ISIL-a iz BiH nikako ne bi trebalo očekivati „popuštanje“ Tužilaštva, a na kraju ni Suda BiH i zapravo je realnije očekivati drakonske, maksimalne kazne.

Do sada je pravomoćno okončano više od 20 takvih procesa protiv povratnika s ratišta u Siriji i Iraku, kao i protiv onih u BiH koji su ih vrbovali, poticali i plaćali ta putovanja. Po pravilu, takve su osobe potom upućivane na odsluženje zatvorske kazne.

Ova praksa ne odnosi samo na pripadnike ”Islamske države”, nego i na one koji su bili u formacijama povezanim s Frontom Al-Nusra ili Al-Kaidom jer su posebnom rezolucijom Ujedinjenih naroda (UN) ove tri grupe proglašene terorističkim, a svaka članica UN-a preuzela je obvezu da će kazneno goniti svoje građane koji su pristupili tim skupinama. Naime, odredba 162 B odnosi se i na građane BiH koji su odlazili na ratišta u Ukrajini, ali je takvih slučajeva bilo iznimno malo – samo sedam, a uglavnom se radilo o ljudima koji žive van BiH te su tako ostali nedostupni organima gonjenja.

U međuvremenu je da bi još dvojica bosanskohercegovačkih državljana, koji su se borili u redovima „Islamske države” u Siriji, do kraja marta 2019. godine trebali da budu vraćeni u BiH. Ovo je potvrdio ministar bezbjednosti BiH Dragan Mektić.

Rekao je da se radi o osobama koje su trenutno u zatvoru na sjeveru Sirije i pod nadzorom Sjedinjenih Američkih Država.

Za njima su raspisane međunarodne potjernice, a po povratku u BiH biće predati pravosuđu ove zemlje.

”Mi smo za njima raspisali međunarodne potjernice, a kada smo raspisali potjernice za njima onda ih moramo i prihvatiti. Prilikom raspisivanja potjernice, njima je određen pritvor. Mi smo već dobrim dijelom dokumentovali njihove aktivnosti i preuzećemo ih. Odmah ćemo ih predati bosanskohercegovačkom Tužilaštvu i Sudu na dalje procesuiranje”, rekao je Mektić. 

Od 2012. do 2017. godine oko 240 državljana BiH (180 muškaraca i 60 žena) otišli su na ratišta u Siriju i Irak. Bezbjednosne službe procjenjuju da se većina pridružila ekstremistima „Islamske države” (ID) ili drugim ekstremnim i terorističkim grupama. Neki od njih su, poput Amira Selimovića iz Živinica, slali prijeteće poruke u BiH „nevjernicima” i muslimanima „koji su napustili islam”.

Ovaj ekstremista, koji je prijetio smrću i reisul-ulemi Islamske zajednice u BiH Huseinu Kavazoviću, zarobljen je nedavno na granici Sirije i Iraka gdje se sa posljednjim „fanatičnim” pripadnicima ID-a odupirao ofanzivi koalicijskih snaga.

Selimović, ali i drugi državljani BiH koji su se na stranim ratištima na Bliskom istoku borili u redovima ekstremista, uskoro bi mogli biti izručeni BiH. Procjenjuje se da je na stranim ratištima poginulo oko 60 državljana BiH, dok ih se oko 50 vratilo u ovu zemlju.

Izvor: Dnevnilist.ba

Тагови: