Od prodaje ambasade i rezidencije bivše SFRJ u Bernu, te od prodaje stalne misije SFRJ pri UN-u u Njujorku, BiH bi trebala dobiti oko 14 miliona maraka, piše Slobodna Dalmacija.
Naime, Zajednički odbor za raspodjelu diplomatsko-konzularne imovine bivše SFRJ pokrenut će postupak prodaje Ambasade i rezidencije bivše SFR Jugoslavije u Bernu i Stalnog predstavništva SFRJ u Njujorku.
Ambasadu u Bernu kupuje Srbija
Kada je riječ o ambasadi u Bernu, u Prijedlogu odluke o odobravanju zajedničke prodaje navodi se da je prihvaćena ponuda u iznosu od 7,7 miliona švicarskih franaka (oko 14,2 miliona KM), od čega bi BiH trebala dobiti 15 posto, odnosno oko dva milion maraka.
Kupac ambasade i rezidencije u švicarskoj prijestolnici je Srbija, koja će otkupiti suvlasničke udjele od preostale četiri države sljednice, a oni će biti raspoređeni između te četiri države temeljem Sporazuma o pitanjima sukcesije
- Ministarstvo vanjskih poslova BiH će ispuniti obveze po osnovu plaćanja troškova u postupku sklapanja ugovora, kao i iznosa ostalih troškova nastalih prometom predmetne nekretnine - istaknuto je u Nacrtu Odluke.
Kako je naglašeno, navedeno MVP BiH će, nakon podmirenja obveza, ostatak sredstava uplatiti na Jedinstveni račun Trezora BiH sukladno uputama Ministarstva finansija i trezora BiH.
12 miliona KM za BiH od prodaje nekretnina u Njujorku
Što se tiče prodaje Stalne misije bivše SFRJ pri Ujedinjenim narodima, u nacrtu odluke stoji da će biti prihvaćena ponuda u iznosu od 50 milona američkih dolara (81,2 miliona maraka), od čega bi BiH trebala dobiti 15 posto, odnosno oko 12 miliona maraka.
Kupac Stalne misije u Njujorku je kompanija iz tog grada, a sredstva će, kao i u slučaju ambasade u Bernu, biti raspoređena među zemljama sljednicama, sukladno Sporazumu o pitanjima sukcesije.
Podsjetimo, nakon raspada Jugoslavije bilo je potrebno raspodijeliti brojne ambasade, rezidencije, stanove, poslovne prostore, ljetovališta i druge nekretnine među bivšim republikama.
Prema ranijem tekstu u srpskim medijima, i danas je više od 20 godina od kada je Sporazum o pitanjima sukcesije u potpunosti proveden, smatraju pojedini pravnici, a brojna pitanja vlasništva nad imovinom u bivšoj Jugoslaviji ostaju neriješena.
