Osim što nema konsenzusa za ulazak BiH u NATO, mnogi smatraju da za to nema ni finansijskih mogućnosti. Čak i Bakir Izetbegović, lider SDA, jedan od najjačih zagovarnika pridruživanju alijansi, smatra da BiH ne bi mogla da ispuni obaveze koje bi imala kao članica. Smjernice za odbrambeno planiranje BiH predviđaju novčana izdvajanja po glavi stanovnika za Oružane snage BiH što je, trenutno, neizvodljivo.
"Dužni smo vremenom doći do toga da izdvajamo dva odsto BDP-a za Oružane snage. Mi to u ovom trenutku sigurno ne možemo uvesti," rekao je Bakir Izetbegović, predsjednik SDA.
Takav plan potpisala je ministar odbrane Marina Pendeš koja se zalaže za put BiH u NATO, a u tome je nisu spriječila ni brojna upozoravanja revizora na neopravdane troškove Ministarstva odbrane. Predsjednik Republike Srpske, Željka Cvijanović podsjeća da Srpska ne pristaje na pridruživanje NATO-u i da su dodatna ulaganja u Oružane snage BiH neopravdana, naročito jer Republika Srpska, kako tvrdi, od njih nema koristi.
"Smatram lično da su to izdaci koji nisu potrebni BiH uopšte, ni ovo što sada imamo upravo zbog toga, znajući da je njihov mandat limitiran, znajući da oni ne predstavljaju ono što predstavljaju neke druge oružane snage. Svaka dalja pomjeranja, primjera radi, prema nekom vojnom savezu, podrazumijevalo bi svakako da imate i propisane uslove koliko mora da se izdvaja sredstava iz budžeta u odnosu na BDP za održavanje takvih snaga. Ja smatram da je sve to nepotrebno za BiH, da novac koji se daje u tu svrhu može mnogo pametnije i mnogo korisnije da bude upotrijebljen, za razne druge stvari," rekla je Cvijanovićeva.
Nisu ni sve evropske članice NATO saveza dostigle izdvajanja od dva odsto BDP-a za odbranu. Tu kotu premašilo je svega pet članica, SAD, Grčka, Velika Britanija, Estonija i Poljska. Ispod kote od dva odsto BDP-a je većina članica, među kojima i Njemačka, koja tek 2024. godine planira dostići izdvajanje od 1,5 odsto BDP-a.
