Nemetanje krivičnog zakona kojim bi bilo predviđeno krivično gonjenje za nepoštovanje odluka visokog predstavnika, bilo bi samo vid priznanja od strane OHR-a da su oni diktatorska institucija, kaže za ATV Milan Blagojević.
Savjetnik za ustavno-pravna pitanja srpskog člana Predsjedništva BiH kaže da Šmit želi da njegovu samovolju provodi SIPA, entitetska i kantonalna ministarstva unutrašnjih poslova i tužioci i sudije. On od njih očekuje da primjenjuju njegovu samovolju, iako dobro znaju da on nema pravo da nešto nameće kao zakon.
"To će značiti sljedeće. Evo Republiko Srpska oduzimamo ti imovinu iako ti je ona pripala teritorijalnim razgraničenjem između FBiH i Republike Srpske. Moja samovolja, moja diktatura ti oduzima imovinu i prenosi je na nivo BiH. Ko se usprotivi mojoj samovolji, ići će u zatvor po mom krivičnom zakonu. Eto to je suština i tako gledam ovu najavljenu mogućnost nametanja krivičnog zakona", rekao je Blagojević.
Od početka to nije bila zamisao onih koji su osvojili Dejtonski sporazum.
"Dejtonski mirovni sporazum ima 11 cjelina. Ni u jednom od tih aneksa ni izričito ni implicitno nije dato pravo visokom predstavniku da nameće svoju volju kao bilo kakav pravni akt, a kamoli kao zakon ili ustav. Njegova uloga je da nadgleda sprovođenje civilnog aspekta Dejtonskog sporazuma, da održava redovne sastanke sa ugovornim stranama, Republikom Srpskom i FBiH, održava sastanke sa civilnim sektorom, podnosi periodične izvještaje UN-u i da prima izvještaje i daje uputstva komesaru policijskih snaga IPTF. Ništa drugo", kaže Blagojević.
On napominje da postoji odredba u Ankesu 10 da će visoki predstavnik imati nadležnost i da olakša prevazilaženje problema.
"Ali iz riječi "olakšati" ne možete izvoditi zaključak da može nametati zakone. Da je tako značilo, čemu onda Bonska konferenciju iz 1997. godine? To nije predviđeno jer je u Dejtonskom sporazumu BiH primljena kao država i punopravna članica UN-a. Ona je time postala suverena država za koju vrijedi načelo "jednake suverenosti". To znači da niko nema pravo, čak ni Savjet bezbjednosti, nema pravo da nametne nešto državi kao svoju volju ili zakon, ili da ovlasti nekoga trećeg. A to je kršenje Povelje UN-a, a ona je u međunarodnom pravu isto što i Ustav u državi", kaže Blagojević.
On podsjeća i da visoki predstavnik ima u rukama nasilje koje se može opredmetiti u ALTEA snagama, ali ukoiko se odluči na taj korak to će biti kršenje ALTEA misije prema relevatnoj rezuluciji Savjeta bezbjednosti. Nemaju oni misiju da ovdje tjeraju u zatvor one koje hoće da tjera visoki predstavnik, ističe Blagojević.
