"Bošnjački politički predstavnici stalno govore o nekakvom genocidu u Srebrenici, na stalnim tendencijama urušavanja Republike Srpske s ciljem stvaranja unitarne BiH, a istovremeno se nadaju i priželjkuju da BiH prizna lažnu državu Kosovo", rekao je Linta u izjavi za Srnu. 

On u tom kontekstu ističe i pokušaj Bakira Izetbegovića da se pokrene pitanje revizije presude po tužbi BiH protiv Srbije, kao i njegovu izjavu da se nada da će BiH priznati lažnu državu Kosovo, ali i političke presude: s jedne strane Haškog tribunala, kojom je general Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor, a s druge "skandaloznu, etnički motivisanu, odluku Suda BiH da oslobodi zločinca Nasera Orića". 

"U ovoj godini imali smo nestabilnu političku situaciju koja je, prije svega, izazvana štetnom politikom bošnjačkih predstavnika u nekoliko oblasti. Imamo stalne pokušaje osporavanja Dana Republike Srpske - početkom ove godine imali smo tužbu bošnjačkih i hrvatskih delegata u Vijeću naroda Republike Srpske prema osnovnom sudu BiH, koji su opet osporili legitimno pravo srpskom narodu da odredi svoj praznik", kaže Linta. 

Linta je rekao da bez jasne poruke Vašingtona, Brisela i Berlina Zagrebu i Sarajevu, nije realno očekivati da se region u potpunosti okrene ključnim pitanjima koja muče građane, a to su prije svega ekonomski razvoj, zapošljavanje i stvaranje preduslova za perspektivan, bolji život svih građana koji žive na ovom prostoru. 

On ocjenjuje da je položaj Srba u Federaciji BiH /FBiH/ u 2018. bio veoma težak, kao i prethodnih godina, i dodao da položaj cjelokupnog srpskog naroda u BiH ugrožava, prije svega, politika političkih predstavnika bošnjačkog naroda, koji, nespremni na pomirenje, stalno proizvode tenzije i nestabilnost. 

Linta naglašava da je veoma težak položaj Srba koji su ostali da žive u Federaciji BiH, gdje su oni i dalje građani drugog reda, a ključni problem je diskriminacija u dijelu zakonodavstva, posebno diskriminacija koju sprovode nadležne, federalne entitetske vlasti. 

On podsjeća da je od blizu 600.000 Srba, koliko je živjelo u FBiH po popisu iz 1991. godine, sada tamo njih svega 56.000 i suočeni su sa problemima u vezi sa povratkom preostalih stanarskih prava u Sarajevu i drugim gradovima u BiH. 

Prema njegovim riječima, Srbi u Federaciji BiH imaju problem i oko povratka ostale imovine, veoma spore i komplikovane obnove porušenih kuća, povratka uzurpiranog poljoprivrednog zemljišta, ali i kada je u pitanju zapošljavanje u državnim službama i javnom sektoru uopšte. 

Kako napominje Linta, poseban problem je ostvarivanje prava na upotrebu maternjeg jezika i pisma - ćirilice i srpskog jezika. 

"Korpus problema je veliki i mislim da bi trebalo aktivnije i snažnije da pomognu i zvanična Banjaluka i Beograd, ne samo preostalim Srbima da ostvare svoja nacionalna i ljudska prava, nego prije svega da se pomogne stotinama hiljada protjeranih Srba koji još nisu riješili svoja imovinska, stečena i druga prava i koji imaju problema vezano za čuvanje srpske zemlje", zaključio je Linta.