Mještanka Kosora Nura Štajn, koja je povratnik u ovo mjesto kaže da oni ne daju svoju zemlju. 

"Neko je uradio ovaj projekat da bi stavio novac u svoj džep. Mi smo oštećeni na sve moguće načine. Ne damo politici da se u ovo miješa. Ja ću prva biti u 'živom zidu', niko sa mašinom neće proći preko moje zemlje. Tražim od sugrađana da podrže ovu borbu", rekla je Štajnova. 

Ona je naglasila da je više od 3.000 ljudi potpisalo peticiju protiv ove trase i napomenula da je bilo još rješenja. "Ovo je najplodnija zemlja. Ne damo da se auto-put gradi na ovom prostoru", poručila je Štajnova. 

Povratnik u Malo Polje Ljubica Adžović kaže da su nakon rata došli na ruševinu, obnovili kuću, zasadili zemlju, a sada hoće da im je poruše. 

"Mučimo se, niko ne radi u državnom poslu, živimo od zemlje. Mi nemamo gdje ako nam poruše kuću. Auto-put nam cijepa sve na pola", navodi Adžovićeva. 

Slavko Berberović iz naselja Ortiješ kaže da su povratnici očajni i da će ova trasa dovesti do iseljavanja.
 
"Međunarodna zajednica nam je rekla da se vraćamo, a sada nas tjeraju. Zar se nije auto-put mogao graditi brdom. Ja neću nikome potpisati da mi oduzmu zemlju. Oni su došli i pobili kolce u naša imanja, a niko nas ništa nije ni pitao, ni obavijestio", naglasio je Berberović. 

Poslanik u Parlamentu Federacije BiH Ahmed Džubur kaže da su građani došli da dignu glas na flagrantno i nezabilježeno kršenje zakonskih normi čiji rezultat će biti egzodus stanovništva koji na tom prostoru živi decenijama. 

"Netransparentnom odlukom koja je donesena u kafani na ovom području žele da se napraviti put, a ne postoje nikakve predispozicije da se on pravi iz demografskih, ekoloških, zdravstvenih, poljoprivrednih i drugih razloga. Ovo se mora hitno zaustaviti, ovdje nije nekoliko nezadovoljnih, već nekoliko desetina nezadovoljnih ljudi. Ovo se ne tiče nekoliko naselja, već cijelog Mostara, jer je ovo inkubator budućih karcinoma, a prije svega nezabilježen egzodus srpskog stanovništva sa ovog područja", naglasio je Džubur. 

On kaže da se od "Autocesta" zahtijeva da vrate stvari u zakonski okvir. 

"Tražimo javnu raspravu, jer bi dokazala da ovaj prostor ni u kom smislu ne odgovara. Svi oni koji su kreirali ovaj dogovor s ciljem da se napravi koridor i rastjera stanovništvo sa ovih prostora moraju se vratiti u zakonski okvir", poručio je DŽubur. 

Maja Popovac, profesor na Građavinskom fakultetu Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru, objasnila je da je zadnja trasa za koju je napravljena javna rasprava - trasa preko Podveležja koja je mnogo lakše ostvariva, jer ide čvrstim tlom. 

Osim toga trasa kroz Podveležje, objašnjava ona, rezultirala bi time da nerazvijena područja dobiju novi put. 

"To bi značilo duplu održivost i za ovaj dio koji je agrokulturni raj, a u isto vrijeme bi Podveležje i istočna Hercegovina dobili bolji kontakt sa ostatkom svijeta i cijeli region bi imao prosperitet", pojasnila je Popovčeva. 

Ona je upozorila da nikada nisu napravljene valjane procjene, te da mještani i građani Mostara traže javnu raspravu i strategiju. 

"Nadam se da će svi građani Mostara i Hercegovine shvatiti koliko ovo sve generalno prolazi kroz njihovo dvorište, bez obzira što ovdje nemaju kuću i vinograd. Moraju shvatiti da budućnost njihove djece leži u zdravom okruženju. Bilo je tu ljudi koji su se bavili strukom, ali nije se išlo duboko u proučavanje opcija, meni je to na nivou površne analize", rekla je Popovčeva. 

Trasa auto-puta kroz južna mostarska naselja prvobitno je bila planirana preko brda iznad grada, ali je zadnjih nekoliko godina dva puta mijenjan i sada je ucrtana kroz najplodnije zemljište na jugu Mostara i to najvećim dijelom preko srpske zemlje. 

U borbu protiv ove dionice uključilo se i Udruženje Srba povratnika iz koga navode da će realizacija ovog projekta dovesti do novog iseljavanja Srba sa ovog području, ali reakcije nadležnih nema.